Usporedo s Globalnim kompaktom za regularne migracije, radilo se na još jednom dokumentu koji treba pomoći u regulaciji drugog aspekta vezanog uz ljude koji napuštaju svoje domove. Riječje o Globalnom kompaktu za izbjeglice i on za sada ne izaziva prijepore kao Kompakt o migrantima.
Dokument je pripremao Ured visokog povjerenika UN-a za izbjeglice (UNHCR), usuglašen je među svim državama članicama, pa tako i s Hrvatskom, a trebao bi biti potvrđen sljedećeg mjeseca u Općoj skupštini UN-a. U Hrvatskoj je koordinator procesa pregovora bilo Ministarstvo vanjskih poslova, dok Ured predsjednice nije sudjelovao u izradi nacionalnih stajališta.
Kompakt, koji je nadogradnja instrumenata za zaštitu osoba koje su pobjegle iz domovine zbog straha od progona ili rata, nije pravno obvezujući i predstavlja političku volju međunarodne zajednice za jačanje suradnje i solidarnosti, kaže se u tom dokumentu koji je iznikao iz zaključaka Newyorške deklaracije iz 2016.
- Obvezujući pravni akt u tome području i dalje ostaje Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. čija je Republika Hrvatska stranka - kažu iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Hrvatska u dokumentu ne vidi sporne elemente. Izbjegličke krize su globalni izazov i najučinkovitije se mogu i trebaju rješavati u suradnji s drugim državama te s relevantnim međunarodnim organizacijama. - Ovaj dokument jača mehanizme za takvu suradnju - ističu iz MVEP-a.
Dokument predviđa održavanje foruma na kojima će države iznositi konkretne ponude za financijsku ili materijalnu pomoć, a posebno je apostrofiran angažman Svjetske banke kao i privatnog sektora, što je pak izazvalo kritike nevladinih udruga koje tvrde da se tretman izbjeglica privatizira. Hrvatske je svoj doprinos u usuglašavanju dokumenta dala iznijevši iskustvo s povratkom izbjeglica.
VIDEOKOMENTAR o Marakeškoj deklaraciji
– Ratni sukobi ostavili su dubok trag u društvu. Povratak se nije odvijao u idealnim društvenim i psihološkim uvjetima. Stoga je Hrvatska intervenirala institucionalno s programom povratka, nacionalnim programom pomirbe i sličnim dokumentima, poput abolicije. Cijeli je proces bio otvoren domaćoj i međunarodnoj javnosti – kaže se u hrvatskom dokumentu iz 2017. Hrvatska je pak istaknula tri točke koje smatra bitnima.
– Važno je da je zaštita manjinskih prava u Ustavu – kaže prva točka. Kao većinski katolička zemlja, Hrvatska je sklopila ugovore s drugim crkvenim zajednicama, prvenstveno pravoslavnom, islamskom, židovskom te im dala sredstva za aktivnosti. – Taj pristup postaje svjetski poznat zbog naše islamske zajednice – kaže se u drugoj točci, dok je treća proglašenje područja od posebne državne skrbi kako bi se sanirale posljedice rata i ojačao ekonomski razvoj.
Na pitanje zašto o Globalnom kompaktu javnost nije bila obaviještena, iz MVEP-a kako je dokument dio rezolucije UNHCR-a kojom se izvještava o radu i mandatu UNHCR-a tijekom proteklog razdoblja. Rezolucija se potvrđuje na Općoj skupštini UN, a dokument se službeno objavljuje tek nakon usvajanja, kažu iz MVEP-a.
Pogledajte i video: Policijska potjera za migrantima
Ovdje treba raščistiti neke stvari, definicije prije svega, jer se građanima ponovno prodaje rog za svijeću. Dakle prvo, prema definiciji, izbjeglica je osoba koja je izbjegla iz neke države zbog ratne ugroženosti ili političkog, vjerskog ili drugog progona (osim kaznenog, naravno). Takva osoba zaštitu i azil može zatražiti u prvoj slijedećoj zemlji koja mu jamči sigurnost od onoga od čega je izbjegla. Dakle u prvoj slijedećoj zemlji. Ako pak takva osoba nastavi dalje u neku treću zemlju, a zbog raznoraznih drugih beneficija, prije svega ekonomskih, takva osoba više nema status izbjeglice, već postaje migrant. I tu se onda cijela priča mijenja. Definicije su bitne.