Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović predstavljat će Hrvatsku na konferenciji u Marakešu na kojoj će u prosincu biti potvrđen Globalni kompakt o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama - tzv. marakeška deklaracija, rekao je u petak premijer Andrej Plenković i naglasio da taj dokument "ne predstavlja problem".
"Mi smo odlučili da Hrvatsku u Marakešu predstavlja ministar unutarnjih poslova. Imamo svoje odgovornosti, imamo svoje zadaće i vjerujemo da je to dobra i odgovorna poruka i za hrvatsku javnost i za sve naše partnere", rekao je Plenković tijekom uvodnog izlaganja na sjednici.
Istaknuo je da je Globalni kompakt rezultat želje međunarodne zajednice da pronađe globalno rješenje prije svega za zakonite migracije.
Vlada je zaključila da joj 'marakeški dokument' ne predstavlja problem jer se ne radi o međunarodnom ugovoru, nego o neobvezujućem katalogu mjera, rekao je Plenković, naglasivši da svaka država zadržava suvereno pravo da oblikuje svoju migracijsku politiku.
Dodao je da je sadržaj dokumenta ionako ugrađen temelje u hrvatske migracijske politike, među kojima je sprječavanje nezakonitih migracija.
Tzv. Marakeška deklaracija o zakonitim migracijama izazvala je proteklih dana prijepor između predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, koja je bila najavila da će ga podržati, ali kasnije reterirala od toga, i ministarstva vanjskih i europskih poslova koji nije vidio ništa sporno u tom dokumentu.
Vlada je sa sjednice u petak poslala u Sabor konačni prijedlog novog zakona o fiskalnoj odgovornosti kojim se uvode tri fiskalna pravila - strukturnog salda, rashoda i javnog duga - te nastavlja jačati neovisnost Povjerenstva za fiskalnu politiku.
Hrvatska je prvi Zakon o fiskalnoj odgovornosti donijela 2010. godine, a nakon ulaska Hrvatske u EU zakon je izmijenjen 2013. godine. Novi se zakonom Hrvatska potpuno usklađuje s obvezama iz Pakta o stabilnosti i rastu, a u odnosu na prvo saborsko čitanje, sada se unose neke nomotehničke izmjene.
Umjesto sadašnjeg jednog, novim se zakonom uvode tri fiskalna pravila. Prvo je pravilo strukturnog salda, prema kojem ciljana vrijednost pravila strukturnog salda postaje srednjoročni proračunski cilj, koji će se ostvarivati prema planu prilagodbe sukladno pravno obvezujućim aktima Europske unije.
Drugo je pravilo rashoda, prema kojemu godišnji rast rashoda općeg proračuna ne smije prelaziti referentnu potencijalnu stopu rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) koja se utvrđuje sukladno pravno obvezujućim aktima EU-a. Dozvoljavaju se i izuzeća za pojedine kategorije rashoda.
Treće je pravilo javnog duga - javni dug ne smije prijeći referentnu vrijednost od 60 posto BDP-a. U slučaju da je dug iznad te razine, mora se smanjivati godišnje za najmanje jednu dvadesetinu razlike između trenutne razine i tih 60 posto, objasnio je ministar financija Zdravko Marić na sjednici Vlade.
"Mi zadnje tri godine javni dug smanjujemo za 3 postotna boda godišnje, pa kad tu odredbu Pakta o stabilnosti i rasta prevedemo na slučaj Hrvatske, to bi značilo da naš javni dug pada trostruko brže nego što ove odredbe propisuju", ustvrdio je Marić.
Novim zakonom nastavlja se i jačanje neovisnosti Povjerenstva za fiskalnu politiku koje, ističe ministar financija, postaje praktički neovisno.
Povjerenstvo se određuje kao stalno, neovisno i samostalno tijelo. Predsjednika Povjerenstva ubuduće bi se biralo na javnom natječaju, a njegovi bi članovi bili predstavnici Državnog ureda za reviziju, Hrvatske narodne banke, Ekonomskog instituta Zagreb, Instituta za javne financije te ekonomskih i pravnih fakulteta.
Zakon predviđa i da predsjednik Povjerenstva ima pravo na plaću u visini plaće potpredsjednika Državnog izbornog povjerenstva.
Predsjednika i članove Povjerenstva imenovat će Hrvatski sabor na prijedlog Odbora za financije i državni proračun. Neovisnost Povjerenstva se još jača i u njemu više ne bi bilo predstavnika Sabora.
Uloga Povjerenstva je i da Vladu, ako dođe do određenih odstupanja bilo u primjeni fiskalnih pravila, bilo odstupanja makroekonomskih projekcija RH u odnosu na projekcije Europske komisije, upozori, traži očitovanje ili određena postupanja kako bi se te diskrepancije iznivelirale.
Marakeška deklaracija daje suvereno pravo svakoj državi da odredi svoju nacionalnu migracijsku politiku, zaštiti svoje granice i odluči koga će pustiti u svoju zemlju te jasno razlikuje zakonite i nezakonite migracije, rekla je u petak potpredsjednica vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova na sjednici vlade.
Marija Pejčinović Burić predstavila je na sjednici vlade izvješće o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.
Kazala je kako je Hrvatska pregovore o tekstu tog dokumenta na diplomatskoj razini vodila zajedno s 26 država članica EU-a te istaknula da je svim članicama Unije bilo jako važno da u dokument budu uključena određena temeljna načela što je u konačnici i učinjeno.
"Globalni kompakt nije međunarodni sporazum i nije pravno obvezujući dokument te se sukladno tome ne potpisuje. To je katalog mjera koji potiče suradnju država po pitanjima regularnih migracija", još je jednom naglasila šefica hrvatske diplomacije.
"Države suvereno odlučuju koje će mjere primijeniti i to sukladno nacionalnom zakonodavstvu i već postojećim međunarodno-pravnim obvezama. Svaka država i dalje suvereno odlučuje o nacionalnoj politici prema migracijama i boravku stranaca na svom državnom području i odnosi se isključivo regularne migracije", kazala je.
Ne otvaraju se vrata novim migrantima
Dodala je da će se konferencija u Marakešu održati 10. i 11. prosinca na ministarskoj razini i pozdravila odluku da Hrvatsku predstavlja ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
Božinović je rekao da nijedna država ne može sama riješiti niti sama rješavati problem migracija jer je riječ o globalnom problemu koji se ne može ignorirati.
"Ovaj dokument ne otvara vrata novim migrantima", istaknuo je dodavši da svaki pokušaj na međunarodnoj razini da se pritisak migracija ublaži zaslužuje pažnju.
"Migracije se ne mogu rješavati na bilo čijim granicama, one se mogu riješiti, bolje rečeno ublažiti, jedino suradnjom između država i otklanjanjem uzroka na njihovom izvorištu a o tome također Kompakt govori."
Vlada je primila na znanje izvješće ministrice Pejčinović Burić i uputit će ga na znanje u Hrvatski sabor zajedno s prijevodom Globalnog kompakta.
Tijek događaja:
11.44 - Izvješće o pregovorima o Globalnom kompaktu o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama.
Marija Pejčinović Burić rekla je kako Globalni kompakt nije obvezujuć te da države suvereno odlučuju koje će mjere poduzeti.
- Svaka država suvereno odlučuje o politici migracija - rekla je i dodala da se odnosi samo na regularne migracije, ne i na neregularne.
O dokumentu je govorio i ministar Božinović.
- Niti jedna država ne može sama riješiti niti rješavati problem migracija - rekao je Božinović.
- Njegove namjere su dobre: sigurne, uređene i regularne migracije - izjavio je.
Kazao je i kako treba biti svjestan da se migracije ne mogu rješavati na bilo čijim granicama već suradnjom s državama.
- Važno je reći da ovaj dokument ne otvara vrata novim migrantima - kazao je.
- Migracije nisu uzrok, nego posljedica - rekao je ministar.
Vlada je prihvatila ovaj zaključak.
11.08 - Na kraju je govorio i o Danu sjećanja u Vukovaru.
- Želimo pomoći u gospodarskom pogledu razvoja grada - kazao je Plenković.
- Naša je zadaća da pomognemo lokalnoj samoupravi - pojasnio je.
11.04 - Premijer je govorio o Marakeškom sporazumu.
- Mi smo temeljito prošli taj dokument, dosta je resora bilo uključeno. Smatram da, što se nas tiče, on nama kao takav ne predstavlja problem, naprotiv - rekao je Plenković.
Dodao je kako su zajednički dogovori nužno rješenje.
Rekao je i kako će Hrvatsku u Marakešu predstavljati ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.
10.59 - Mi načelno podržavamo taj dogovor. Vidimo da se postiglo kompromisno rješenje za pitanje režima, prije svega carinskog, za Sjevernu Irsku - rekao je Plenković govoreći o Brexitu.
10.55 - Sjednica je počela uvodnim govorm premijera Andreja Plenkovića.
Referirao se i na posjet 3. maju.
- Počele su isplate plaća, Vlada kao što je pomogla cijelu godinu s financijskim jamstvom tako sada i s ovim omogućujemo funkcioniranje i plaće - rekao je Plenković.
- Moramo gledati na to da novi početak bude drukčiji nego do sada - rekao je Plenković i dodao da ima zainteresiranih za brodogradilišta.
Iva Boban Valečić komentira Marakešku deklaraciju
Mi nećemo taj "sporazum", prema tome u Marrakesh ne treba ići nitko!!! Jel to jasno, anemijo???