Globalno gospodarstvo trebalo bi se vratiti na razinu proizvodnje prije krize do kraja 2021. ili početkom 2022., a tržišne tečajne stope će se povećati za oko pet posto. No, oporavak će biti neravnomjeran u različitim sektorima, zemljama i za različite razine dohotka što doprinosi rastu nejednakosti, a mogao bi biti teži nego što se u početku očekivalo kako COVID-19 mutira i evoluira, najavili su u izvještaju "Global Economy Watch for 2021. - From the Great Lockdown to the Great Rebound" (Globalni ekonomski pregled za 2021. - Od velikog lockdowna do Velikog oporavka) analitičari konzultantske kuće PwC. Najavljuju da će oporavak potaknuti rekordno brz rast, dok bi nova ulaganja mogla označiti prekretnicu u borbi protiv klimatskih promjena - očekuje nas šire resetiranje gospodarstava, vještina i društva.
- Rast će se vratiti, ali će biti neujednačen, a ovisit će o uspješnoj i brzoj primjeni cjepiva i kontinuiranim prilagodljivim fiskalnim, monetarnim i financijskim uvjetima u većim svjetskim gospodarstvima. Unatoč predviđenom porastu tržišnih tečajnih stopa ove godine od pet posto, sljedećih tri do šest mjeseci i dalje će biti izazovno, posebno za zemlje sjeverne hemisfere koje prolaze kroz zimske mjesece jer bi mogle biti prisiljene na daljnja lokalizirana ili potpuna zaključavanja na razini cijele ekonomije kao što se nedavno pokazalo u Velikoj Britaniji – upozoravaju analitičari te preciziraju da bi se proizvodnja u nekim naprednim gospodarstvima mogla smanjiti u prvom kvartalu, a ukupni rast vjerojatnije ubrzati u drugoj polovici godine, kada se očekuje da će velika napredna gospodarstva već procijepiti najmanje dvije trećine svog stanovništva.
- Iako je dobra vijest da će se ukupno globalno gospodarstvo vjerojatno do kraja 2021. ili početkom 2022. godine vratiti na razinu proizvodnje od prije krize, prepoznatljiva značajka Velikog oporavka je da će biti neujednačen u različitim zemljama, sektorima i za različite razine dohotka. Na primjer, kinesko je gospodarstvo već veće od svoje predpandemijske veličine, ali malo je vjerojatno da će se druga napredna gospodarstva, posebno gospodarstva temeljena na uslugama poput Velike Britanije, Francuske i Španjolske ili ona usmjerene na izvoz kapitalnih dobara, poput Njemačke i Japana, oporaviti i do kraja 2021. godine dostići razinu prije krize – komentrao je Barret Kupelian, viši ekonomist u PwC-u.
- U gospodarstvima poput Velike Britanije, Francuske, Španjolske i Njemačke, predviđa da će rastuće, ali niže razine proizvodnje, donijeti porast stope nezaposlenosti, pri čemu će većina pogođenih radnih mjesta biti ona na donjem kraju raspodjele dohotka, što će pogoršati nejednakosti u dohotku. Kupelian ističe da će se, jednom kada virus bude pod kontrolom, pažnja kreatora politika morati usredotočiti na postavljanje temelja održivom i inkluzivnom rastu s posebnim naglaskom na stvaranje radnih mjesta i promicanje agende zelene ekonomije.
Zaštita okoliša bit će važan fokus za 2021. godinu i već se postavlja kao prilika za ubrzanje tranzicije poslovanja i politika na nultu neto stopu. Značajne promjene ulaganja i politika povezanih s Pariškim klimatskim sporazumom očekuju se 2021. godine u glavnim trgovinskim blokovima, uključujući SAD, Kinu i EU.
Zelene obveznice, koje se koriste za izravno financiranje projekata zaštite okoliša, trenutačno čine manje od pet posto globalnog tržišta s fiksnim dohotkom, no ukupno izdavanje zelenih obveznica 2021. godine povećat će se za više od 40 posto i prvi put će dosegnuti pola bilijuna američkih dolara.
Uz to, apetit investitora za ESG sredstva nastavit će se povećavati, a mogli bi činiti do 57 posto ukupnih europskih investicijskih fondova do 2025. godine.
Analiza ukazuje i na to da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora nastavlja dobivati zamah, a solarni fotonaponski kapacitet vjerojatno će rasti brzim ritmom kao posljedica sve većih kapaciteta u EU, Indiji i Kini. Ako se trenutačni trendovi nastave, u globalnom elektro-energetskom sektoru solarni fotonaponski kapaciteti mogli bi 2023. premašiti prirodni plin, a 2024. godine ugljen.
I, tko je tomu kriv?