Prosječna temperatura zraka u sjeverozapadnoj će Hrvatskoj, na Jadranu, u Sloveniji i Austriji do 2050. godine u prosjeku porasti čak 2,2 Celzijeva stupnja. Usporedbe radi, u prošlom stoljeću, točnije od 1950. do 2000. godine prosječna temperatura na istom području porasla je za pola Celzijeva stupnja.
Ekstremnije oborine
Zanimljivo je i da će u iduća četiri desetljeća oborina biti manje, ali će biti ekstremnije. Procjenjuje se da će se količina oborina zimi povećati 20 posto, a u ljetnom i jesenskom razdoblju smanjiti čak 30 posto. Do tih zabrinjavajućih podataka došli su znanstvenici iz WegCentra, Instituta za klimatske i globalne promjene u Grazu, a na temelju njih zagrebački su apsolventi meteorologije Ana Juračić i Ivan Güttler potom proučavali promjenu i strukturu uzgonske frekvencije o kojoj ovisi stabilnost atmosfere te Rossbyjev polumjer deformacije koji pokazuje hoće li neki manji poremećaj proizvesti veliki sustav, primjerice, ciklonu ili anticiklonu.
– Stabilnost viših slojeva atmosfere, iznad 10 kilometara, smanjit će se. U srednjem sloju do pet kilometara visine stabilnost atmosfere povećat će se, a u najnižim slojevima ostat će gotovo ista. Izračunali smo i da će stabilnost nad Jadranom biti veća, što znači da će na moru biti više lijepog vremena, a u Slavoniji će nestabilnosti rasti te će na tom području biti i više oborina – objašnjava apsolventica A. Juračić. Njezin kolega Ivan Güttler napominje da se svi ti podaci ne mogu smatrati sto posto sigurnima jer su odstupanja uvijek moguća, no činjenica je, dodaje, da su posljedice klimatskih promjena toliko drastične da je nužno da se njima meteorolozi više bave.
Nikada brže promjene klime zabrinjavaju i biologe. Bude li prosječna temperatura sredinom stoljeća uistinu porasla za 2,2 Celzijeva stupnja, mnogim životinjskim vrstama, kao i biljnim, kažu, prijetit će izumiranje.
– Činjenica je da se mnoge životinje u tako kratkom roku ne mogu prilagoditi velikim promjenama temperature. Posebno su ugrožene one jedinke koje su ionako već na granici izumiranja i koje će u slučaju tolikog povećanja temperature prve nestati – tvrdi Srećko Leiner, dr. bioloških znanosti i ekolog. U Hrvatskoj, dodaje, povećanje temperature najviše će ugroziti podzemni životinjski svijet. Jer, te životinje imaju vlastitu mikroklimu i nisu navikle na promjene temperature.
Patnje vodenih životinja
– U špiljama, primjerice, i ljeti i zimi temperatura je uvijek oko osam Celzijevih stupnjeva. A ako im se to poremeti, ne znam kako će preživjeti. To se odnosi prije svega na naše ionako ugrožene vrste poput čovječje ribice i šišmiša, a ugrožene će biti i mnoge vrste kukaca, poput pseudoškorpiona, nekih špiljskih skakavaca, stonoga, četinjaša, slatkovodne spužve... – objašnjava Srećko Leiner. Zbog naglih klimatskih promjena, dodaje, patit će i gotovo sve vodene životinje jer će se povećanjem temperature zagrijati i voda.
S druge strane, neke životinje neće gotovo ni osjetiti povećanje temperature, poput, primjerice, galebova, vrabaca, kosova... koji se brzo prilagođavaju novim uvjetima.
– Klimatske promjene mogu se usporiti, no ja iskreno ne vidim mogućnost da se razina ljudske svijesti promijeni. Industrijski lobi i ljudi sa svojim načinom života imaju sve veće zahtjeve i teško je vjerovati da će se odjednom nešto promijeniti nabolje. No, pitanje je i ima li uopće vremena za to – kaže Srećko Leiner. Teško kad se zna da su samo globalne emisije stakleničkih plinova u razdoblju od 1970. do 2004. godine porasle 70 posto te da je čovjek svojim djelovanjem uništio i polovicu močvarnih vodenih staništa, trećeg proizvođača kisika na Zemlji.
