Početak akademske godine donosi muke ne samo ponavljačima kojima se ovih dana pruža posljednja šansa na dekanskim rokovima nego i svima koji upravo gube studentska prava. Od ukupno 118.851 studenta, gotovo 70.000 studira uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije. Svaki od njih osiromašuje proračun za 11.284 kune na godinu. Međutim, poslije isteka šest ili više godina redovita studiranja, fakulteti pojedinačno odlučuju o cijeni daljeg školovanja.
Studenti na Fakultetu strojarstva i brodogradnje kojima je istekao apsolventski staž, plaćaju 70 kuna po ispitu, dok cijena ispita na Stomatološkom fakultetu doseže čak 300 kuna, odnosno 600 kuna za diplomski rad.
Po ispitu od 50 do 300 kuna
- Studiranje na Fakultetu strojarstva i brodogradnje vremenski je neograničeno. Uvjet je samo da sveučilištarci nakon isteka prava uredno plaćaju ispite - rekao je tajnik Fakulteta Rihard Gliha. Međutim, na Stomatološkom fakultetu pravila su stroža.
- Nakon osam godina uz studentska prava, još dvije godine studenti sami mogu plaćati ispite. Potom gube pravo na studij - objasnili su u referadi Stomatološkog fakulteta.
Najjeftiniji su ispiti na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu gdje studenti poslije isteka prava plaćaju samo 50 kuna za svaki ispit. Obrana diplomskog rada stoji 150 kuna, a u referadi bilježe prilično studenata koji studiraju više od šest godina. Budućim arhitektima koji fakultet ne završe u roku, svaki ispit osiromašuje džep za oko 150 do 200 kuna.
- Na Prehrambeno-tehnološkom fakultetu priličan broj studenata ne uspijeva diplomirati u predviđenu roku. Nakon šest godina, gube studentska prava te svaki preostali ispit plaćaju 100 kuna - rekao je prodekan za financije i poslovanje Damir Karlović.
I dok neki fakulteti ispite cijene pojedinačno, na određenim visokoobrazovnim ustanovama studenti plaćaju godišnju školarinu neovisno o broju preostalih ispita.
- Kad student padne godinu, ponavljanje ga stoji 2500 kuna. Sedma i osma godina studija stoje 1500 kuna, a nakon osme godine gubi se status redovita studenta. Oni kojima je u takvim slučajevima do diplome ostalo tri ispita, plaćaju 1500 kuna na godinu, dok oni s više od tri ispita godinu plaćaju 3000 kuna. Diplomski ispit za izvanredne studente stoji 500 kuna - rekao je tajnik Pravnog fakulteta Stjepan Lice.
Studentska prava na godinu gubi 30 apsolvenata medicine
Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva poslije isteka studentskih prava polagači plaćaju 3350 kuna na godinu. Medicinski fakultet cijenu je također odredio prema broju preostalih ispita. Ako je studentu preostalo manje od pet ispita, izdvojit će 1000 kuna po godini, dok veći broj ispita stoji dvostruko više, odnosno 2000 kuna.
- Studentska prava traju osam godina. Nakon toga, student dvije godine može sam plaćati školovanje. Potom gubi pravo studiranja na zagrebačkom Sveučilištu. No, može se prebaciti na medicinske fakultete ostalih sveučilišta - objasnila je voditeljica referade zagrebačkoga Medicinskog fakulteta Zorka Gujić te napomenula kako od ukupno 2000 studenata 30-ak apsolvenata na godinu izgubi studentska prava.
Na Građevinskom fakultetu poslije isteka prava studenti za godinu trebaju izdvojiti 700 kuna ako im je ostalo manje od sedam ispita. Paket sa više od sedam ispita stoji 1000 kuna na godinu. Broj studenata koji gube prava nije zanemariv, napomenuli su u referadi Građevinskog fakulteta.
- Studentima kojima je istekao rok redovita studiranja nudimo dvije mogućnosti. Mogu platiti 2500 kuna po dodatnoj godini ili, pak, 150 kuna po ispitu. Diplomski rad stoji 500 kuna - kazao je tajnik Hrvatskih studija Marinko Šišak.
Na Šumarskom fakultetu dodatna godina studija stoji 3350 kuna, a na Fakultetu političkih znanosti 750 kuna. Na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu studenti također mogu birati hoće li godišnje plaćati pola svote ukupne cijene studiranja za osobne potrebe ili će po ispitu izdvojiti 150 kuna.
Navala na usavršavanje u inozemstvu
Unatoč šarolikim svotama, većina studenata u Hrvatskoj ima sreću redovito studirati bez plaćanja školarina. Za privatnom blagajnom ipak najčešće posežu tek oni "nemarniji", koji studij nisu uspjeli svladati u roku. U zapadnim zemljama to nije slučaj jer se drži kako znanje također ima svoju cijenu. Studiranje na teret državnog proračuna u Sjedinjenim je Državama potpuna nepoznanica.
Unatoč cijenama, sve je veće zanimanje studenata za usavršavanje u inozemstvu, istaknuli su u Ministarstvu znanosti i tehnologije. Mladim Hrvatima najprimamljivije su zemlje Europske unije i Sjedinjene Države. Međutim, dio zemalja Europske unije ima različite cijene školarine za državljane Europske unije i ostalih zemalja.
- Hrvatima je u inozemstvu školarina katkad i sedam puta skuplja nego državljanima Europske unije - zaključila je Mirela Bošnjak, glasnogovornica Ministarstva znanosti i tehnologije te dodala kako će ulaskom Hrvatske u pridruženo članstvo EU neka inozemna sveučilišta početi jednako tretirati Hrvate i državljane Europske unije.
Piše Tanja Kraljić
