Država će pokrenuti stečaj po skraćenom postupku nad 10.000 višegodišnjih dužnika bez ijednog zaposlenog. Njihovi vlasnici neće moći otvarati nove tvrtke – jedna je od mjera proizišla iz kampanje za zaštitu radnika i obračun s tvrtkama koje ne isplaćuju plaće.
Bez objavljivanja imena
Služeći se različitim izvorima, Vlada i sindikati otkrili su da se broj radnika koji posljednjih godinu dana nisu redovito primali plaću kretao od 18 do 25 tisuća na mjesec, no većinsko je uvjerenje da te tvrtke ne treba odmah gurnuti u stečaj već im dati još jednu priliku. Posebno su sindikati, kaže Ivan Tomac iz SSSH, protiv objavljivanja imena dužnika jer ne žele da im se oteža pozicija na tržištu. Računa se da zakrčeni financijski krvotok zemlje može odčepiti obročna otplata (30 mjeseci) poreznog duga, koju je Vlada ponudila tvrtkama. Novi krug pregovora socijalnih partnera o kašnjenju plaća trebao bi biti u rujnu, kada bi se razmatrala pozicija dužnika od slučaja do slučaja te se donosile odluke o stečaju i za tvrtke s većim brojem zaposlenih. U rujnu bi se razgovaralo i o jamstvenom fondu za plaće.
Ako bismo se vodili za slovenskim iskustvom, tada takva dilema ne bi ni sada postojala. Ladi Rožič, izvršni sekretar za ekonomsku politiku u ZSSS, kaže da trenutačno u Sloveniji imaju samo tri tvrtke iz građevinskog sektora koje tri mjeseca nisu isplatile plaću i sve tri su poslali u stečaj. Država je radnicima iz svog fonda isplatila 2100 eura za tri minimalca i naknadu za godišnji, a ostalo će se naplaćivati iz stečajne mase.
– Ako poduzeće nema novac za plaće, bolje da i ne radi. Kašnjenje u isplati tolerira se najviše mjesec ili dva, nakon čega radnici pokreću stečaj – kaže slovenski sindikalist te dodaje da povremeno imaju problema s tvrtkama koje zapošljavaju migrante na crno te ih mjesecima ne plaćaju. Na takve dojave reagira i država te se te tvrtke zatvaraju.
Do pet godina zatvora
I hrvatski propisi nalažu pokretanje stečajeva nad svima koji ne plaćaju dulje od 30 dana, no to je samo mrtvo slovo na papiru, kao i mogućnost kaznenih prijava protiv direktora koji ne isplaćuju plaće.
– Nitko još nije kažnjen jer je sud za sve prijave ustanovio da nije bilo namjere da se plaće ne isplaćuju – kaže Tomac. HUP se protivi uvođenju kaznenog djela neisplate plaća i propisivanju kazne zatvora od 6 mjeseci do 5 godina.
