Ugrožena je energetska sigurnost Hrvatske, upozorio je danas čelnik stranke Promijenimo Hrvatsku Ivan Lovrinović naglasivši kako se godinama ne grade nove hidroelektrane, niti stare obnavljaju. Proizvodnja električne energije povećana je samo energijom vjetra, i te kilovate plaćamo preskupo, a i dalje nam to ne jamče sigurnu, stabilnu i kontinuiranu opskrbu, tvrdi Lovrinović.
- Najvažniji nositelj energetske sigurnosti HEP se financijski destabilizira u posljednje vrijeme, smanjena je tzv mrežarina, odnosno troškovi prijenosa električne energije putem mreže, pa će se godišnje zbog toga ukupni prihodi HEP-a smanjiti za oko 300 milijuna kuna, gubitak uslijed neproizvodnje i nefunkcioniranja Hidroelektrane Dubrovnik, ako ne bude čitavu godini radila bit će oko 700 milijuna kuna, to je već milijarda kuna, a činjenica da je HEP na neki način pritisnut od politike da sudjeluje u financiranju LNG-a, ne znamo točno s koliko novca, govori da on postaje sve financijski ugroženiji. Tražim od Vlada da konačno izađe pred javnost s izvještajem o energetskoj sigurnosti, o bilancama proizvodnje, da HEP pokrene novi investicijski ciklus obnove i gradnje novih hidroelektrana, i da se definitivno zauzme stav i o plinskoj termoelektrani jer samo obnovljivi izvori ne mogu jamčiti kontinuiranu opskrbu – poziva Lovrinović te optužuje Vladu da nema energetske strategije, već samo radi, kako kaže, na pokušajima da se HEP destabilizira kako bi se razgrabio i privatizirao.
Bivši član uprave HERE i nezavisni ekspert za energetiku u stranci Promijenimo Hrvatsku Milan Puharić pojasnio je kako je, temeljem Zakona o energiji, za pouzdanu opskrbu električnom energijom zaduženo Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, dok je Vlada RH na prijedlog ministarstva koje je pribavilo mišljenje regulatorne agencije jednom godišnje do 30. lipnja tekuće godine dužna objaviti izvješće koje, među ostalim, sadrži i pogonsku sigurnost mreže te očekivano stanje sigurnosne opskrbe za idućih 5 do 15 godina.
- To izvješće se još nije pojavilo u javnosti tijekom zadnjih godina, iako je sigurnost opskrbe krucijalna informacija javnosti. Hrvatska je u 2017. godini prema izvješću HERA-e uvela 41 posto električne energije, to je najveći uvoz u Europi. To se tiče poglavito HEP-a koji je najveći opskrbljivač električnom energijom u Hrvatskoj s obzirom na to da drži 90 posto potrošača, što znači da je odgovoran za sigurnost opskrbe jer mora skrbiti o svojim potrošačima ako bi došlo do prekida u opskrbi električne energije. U tom smislu bih napomenuo da HEP planira u sljedećih 4-5 godina sagraditi oko 100-tinu megavata sunčanih elektrana za oko 750 milijuna kuna. One će vrlo malo doprinijeti smanjenju uvoza jer godišnje rade oko 1200-1300 sati, i ne prinose stabilnoj i dugotrajnoj proizvodnji električne energije, pa se postavlja pitanje HEP-u smatra li da će se u budućnosti ipak u RH pozabaviti drugim izvorima energije koji će smanjiti uvoz energije, kao i rizik od nemanja električne energije zbog okolnosti u susjednim državama – zanima Puharić.
I u izvješću Hrvatskog operatora prijenosnog sustava (HOPS) za 2017. godinu navodi se da su "izražena suša u većem dijelu godine te neraspoloživost većeg dijela termoelektrana uzrokovali visok uvoz u hrvatski sustav te da nije bila zadovoljena dostatnost električne energije", dodaje.
- Dakle, već se pojavljuje opasnost da ne bude dovoljno električne energije u okruženju. To se može dogoditi u ljetnim periodima, kad je turistička sezona na vrhuncu i kad nam je prijeko potrebna električna energija da ne ugrozimo turističku sezonu. I međunarodne institucije kao Europska mreža operatora u svojim izvješćima upozorava da će 2020. godini biti ugrožena energetska sigurnost Hrvatske zbog nemanja električne energije – nastavlja Puharić.
Zadnji proizvodni objekt u Hrvatskoj je sagrađen prije 20 godina, to je termoelektrana Plomin, podsjeća.
- Revitalizacija hrvatskih hidroelektrana najbolje se vidi iz zadnjeg incidenta u Hidroelektrani Dubrovnik kada je došlo do požara i ona još uvijek nije sanirana, nema ni informacija kada će biti puštena u pogon, vjerojatno neće cijele ove godine. Dakle, gubitak u ne proizvedenoj električnoj energiji može biti od 80 do 100-tinu milijuna eura. Pod uvoz se računa i Nuklearna elektrana Krško, prije 20 godina smo imali spor sa Slovenijom pa nas nisu opskrbljivali energijom, završilo sve na arbitraži, Hrvatska je dobila na kraju. To govori da, iako je hrvatsko vlasništvo, elektrana Krško se podrazumijeva kao uvoz, i svaki poremećaj u Sloveniji može postati problem. Krajnje vrijeme da se ovim pozabavimo jer bi moglo doći kritično vrijeme – poručio je Puharić zaključivši kako je za izgradnju jedne elektrane potrebno i do pet godina.
Ove dvije demagogije su pogrešne na mnogo, mnogo razina. Jest da je HEP takav kakav je, al ova dvojica sa svojom neinformiranošću su daleko, daleko od realnog stanja