Među 20.000 Hrvata koji trenutačno žive i rade u Irskoj, prema podacima Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH, i bračni je par iz Osijeka, Mirela i Ivan Nyarko. Iznijeli su za N1 svoje dojmove. S njima je u Irskoj kći osnovnoškolka i sin srednjoškolac, a oni su zaposleni u svojim strukama – Ivan radi za AirBnB kao senior voice network engineer za područje Europe, Bliskog istoka i Afrike, a Mirela je kao diplomirana ekonomistica zaposlena kao product manager za kreditne kartice u Bank of Ireland.
– I Ivan i ja često smo se selili. On je rođen u Gani, a ja u Bosni i Hercegovini. Oboje smo došli u Osijek pa iz Osijeka u Zagreb. Uvijek smo bili zainteresirani za inozemstvo, ponajviše da testiramo sebe i vidimo hoćemo li uspjeti naći poslove izvan Hrvatske, koliko su naši profili i radno iskustvo interesantni tvrtkama s većih tržišta, gdje je veća konkurencija – objasnila je Mirela.
Par se dosad nije požalio, ispričali su, a plaće im rastu svake godine. Tu je i niz benefita poput privatnog zdravstvenog osiguranja, plaćenog fitnessa, ''wellbeing'' slobodnih dana, besplatnih obroka...
– Rast plaće ovisi o individualnom rezultatu u prošloj godini koji se mjeri naspram ciljeva definiranih na početku godine, a odnose se na poslovne ciljeve i na ciljeve iz vašeg individualnog poslovnog razvoja te koliko ste ih ostvarili. Kompleksniji ciljevi u pravilu znače da idete prema overperformingu i donose veći rast plaće – objasnila je za N1, a najveći problem predstavljalo im je stanovanje pa su tek nedavno uspjeli kupiti svoju kuću, a uz to su problem i vrtići.
POVEZANI ČLANCI:
– Treba cijela jedna prosječna plaća da se pokrije cijena vrtića za dvoje ili troje djece. Dječjih vrtića je malo i svi su privatni. Osnovne i srednje škole su državne ili privatne. Državne su, naravno, besplatne, a srednje privatne škole koštaju između 5000 i 8000 eura po godini, skoro kao neki fakulteti. Sve škole uglavnom prate isti kurikulum tako da u samom obrazovanju nema neke razlike, ali u privatnim školama prisutan je element društvenog statusa jer tamo idu djeca imućnijih roditelja – objasnila je.
– No ljudi su dosta optimistični i nisu skloni dramatiziranju. Recimo, kad se dogodi neka greška na poslu ili u školi, fokusiraju se na to kako da te greške što prije poprave i nešto nauče iz njih. Kod nas je fokus na tome da se greške ne dogode. Razlika između ta dva pristupa jest da se tamo gdje su greške “dopuštene” one lakše ispravljaju i stvari brže obavljaju – zaključila je.
>> Tko ima najnižu, a tko najvišu plaću u Hrvatskoj: Za ovo zanimanje plaća je čak 3120 eura
Vrlo je teško čuti pravu istinu o našim ljudima koji su otišli u Irsku. Uglavnom hvalospjevi. No zasto ne pisu o zdravstvu, mirovinskom, bolovanjima itd. Mirovinsko, zdravstveno placaš sam pa koliko odvojiš toliko koristiš. Zasto se mnogi nisu odjavili prilikom odlaska , zasto koriste HR zdravstvo itd.