Goran Aleksić:

'Bankama prijeti potencijalna kazna od 4 milijarde kuna'

Goran Aleksić
Foto: Sanjin Strukić/PIXSELL
15.09.2015.
u 11:50

Banke su se dosad u svojim obranama pozivale na odbijene presude osječkog Prekršajnog suda, ali to u budućnosti više neće biti moguće, kaže Aleksić

Bankama prijeti potencijalna ukupna kazna od oko 4 milijarde kuna, a predsjednicima Uprava banaka ukupno 500 milijuna kuna, tvrdi jedan od osnivača Udruge Franak Goran Aleksić.

Kako navodi Aleksić, Visoki prekršajni sud u Zagrebu 1. je srpnja prihvatio žalbu jednoga dužnika koji je tužio Privrednu banku Zagreb i predsjednika Uprave Božu Prku na Prekršajnom sudu u Osijeku. Dužnik tužitelj tražio je od suda da presudi PBZ-u prekršajnu kaznu od 200.000 kn te Prki kaznu od 50.000 kn jer PBZ nije u skladu s odredbama Zakona o potrošačkom kreditiranju s dužnikom ugovorio fiksni dio kamate, promjenjivi parametar i razdoblja promjena kamate, za što su predviđene visoke prekršajne kazne od 80.000 do 200.000 kn.

Prekršajni sud u Osijeku odbio je dužnikov optužni prijedlog s obrazloženjem da on nije ovlašteni tužitelj te da je jedini ovlašteni tužitelj Hrvatska narodna banka, kao tijelo koje ima ovlast nadzirati rad banaka u skladu s odredbama ZPK-a. Tužitelj je podnio žalbu Visokome prekršajnom sudu i obrazložio da on jest ovlašten tužiti banku, jer je oštećen postupanjem banke koje je suprotno Zakonu o obveznim odnosima, ZPK-u, ali i pravorijeku iz pravomoćne presude Vrhovnoga suda RH. Visoki prekršajni sud uvažio je tužiteljeve navode te je rješenjem ukinuo presudu Prekršajnoga suda u Osijeku i vratio je predmet na ponovni postupak i utvrđivanje činjeničnog stanja.

Aleksić napominje kako je na više Prekršajnih sudova u Hrvatskoj donesen već čitav niz nepravomoćnih presuda kojima se banke kažnjavaju kaznama od 80.000 kn, a predsjednici Uprava banaka kaznama od 10.000 kn.

– Banke su se dosad u svojim obranama pozivale na odbijene presude osječkog Prekršajnog suda, ali to u budućnosti više neće biti moguće, mada na drugim sudovima ionako to nije bilo prihvaćeno kao razlog za odbijanje optužnog prijedloga – navodi Aleksić. Dodaje da su banke nezakonito odredile fiksne marže u gotovo svim kreditima, a samo kredita u švicarcima ima oko 53.000, što znači da bankama prijeti potencijalna ukupna kazna od oko 4 milijarde kuna, a predsjednicima Uprava banaka ukupno oko 500 milijuna kuna.

Aleksić navodi da država može putem DORH-a i nadležnih inspekcija po službenoj dužnosti pokrenuti prekršajne postupke protiv banaka i na taj način osigurati 4,5 milijarde kuna u državni proračun.

– Umjesto toga, dužnici, ali samo njih nekoliko tisuća, samostalno su krenuli u prekršajne postupke protiv banaka, i zasad se mora reći da su u tome vrlo uspješni – kaže Aleksić.

Dodaje da je usvajanje žalbe dužnika od Visokoga prekršajnog suda svakako vjetar u leđa svim dužnicima koji su se dosad nećkali i nisu pokrenuli prekršajne postupke protiv banaka. Prekršajne postupke mogu pokrenuti baš svi dužnici bez obzira na valutu kredita, koji nemaju ugovorene fiksne marže, nego su banke te marže odredile jednostrano i bez volje dužnika, napominje.

– Prekršajni postupci svakako mogu poslužiti i Vladi RH kao argument u nastojanju da se konvertiraju CHF krediti u euro kredite, budući da konverzijom CHF kredita prestaje potreba za prekršajnim gonjenjem banaka – tvrdi Aleksić.

Aleksić je, inače, nedavno požurnicom tražio postupanje DORH-a protiv HNB-a i guvernera Borisa Vujčića, koje je prethodno prekršajno prijavio, jer su odbili njegov zahtjev da HNB kao ovlašteno tijelo pokrene prekršajni postupak protiv Hypo banke.

>> Goran Aleksić: Građani ne plaćaju konverziju iz švicaraca niti jedne jedine kune

>> I Europska središnja banka ispituje hrvatsku odluku o konverziji kredita u eure

Komentara 17

Avatar AlenkaBratušek
AlenkaBratušek
12:32 15.09.2015.

djurex...adresiraj tvoj post na mentalnog tuljana pod nikom,mikrogrizzly,, jer svima imalo upućenim posve je jasno kako funkcionira bankarski sustav i kako se STVARA NOVAC!Bu...dale kao što je ,,mikrogrizzly,, vjeruju da novac koje Banke posuđuju potječe od štednih depozita klijenata!On kaoo ni većina sličnih ne shvaća DA SAMO ca. 20% novčane mase ima realnu podlogu!SVE ostalo je zrak!Ali da bi to shvatio potreban je ipak IQ malo veći od 50!

EU
eurobanana
17:07 15.09.2015.

Treba streljanjem objasniti privatizaciju BANAKA...spasavanje za 80 miljardi kuna da bi prodaja bila za 1 miljardu kuna.....koliko zele lopovske banke sa lopovskim politicarima mafiju drzavu voditi................zasto se dopustilo uopste neka ``devizna klauz??..kaj je kuna deviza u HR ßß...koji majmuni ii majmunski lobi...Zasto nemam u Njemacku ```deviznu klauzu```---majmunska posla ..to ti je kad bosanci upravljaju Hrvatistanom

DJ
djurex
12:10 15.09.2015.

Informacije nije uopće teško povezati kad čovjek zna gdje treba gledati. Lakše je znati gdje treba gledati ako ne gledate televizijsku propagandu koja ispire ljudski mozak kao miniwash u autopraonici. Opisati ću Vam proces spoznaje pravih razloga za ostvarenje nekihh događaja, a koji mi privuku pažnju. Zapravo opisati ću način na koji taj proces spoznaje djeluje kod mene, što naravno ne znači da smatram da tako mora djelovati kod bilo koga drugoga. Korak 1. Osvanula je vijest o tome da si je Vujčić digao plaću za 34%, a također i ostalim pajdašima u vrhu HNB-a, istovremeno smanjivši ostalim zaposlenicima plaću 3%. Na tu vijest mi je ukazao naš najbolji istraživač – volonter Zvonko, a također je i Dražen dodao svoje otkriće koje je također postalo integralni dio ovog članka. Dio dokazne dokumentacije pronašao sam sam, i sve što smo zajednički otkrili vidjet ćete.. Korak 2. Uočavanje datuma provedbe te odluke i povezivanje tog datuma s drugim događajima koji su se dogodili tog datuma. Izvor: vlastito pamćenje potpomognuto wikipedijom /Pristupanje_Hrvatske_Europskoj_uniji Korak 3. Povezivanje Zakona o HNB sa podudarnim datumima. Korak 4. Donošenje zaključka temeljem zdravog razuma i dokaza. Koji je zaključak? Plaće su otišle gore zato jer je 01.07.2013. godine, aktiviranjem hrvatskog članstva u EU – HNB postao teledirigirajući projektil nad kojim nitko iz Hrvatske nema gotovo nikakav nadzor, a prema zakonu o HNB-u koji je sabor donio par godina ranije. Sabor je izdao sve nas donijevši takav zakon jer u njemu su samima sebi, ma ne sebi, nego nama, živim ljudima na koje će taj postupak imati NESAGLEDIVE POSLJEDICE – oduzeli ikakvu provedivu mogućnost nadzora nad hrvatskom središnjom bankom. Od HNB-a svašta proizlazi jer je središnja banka mjesto na koje se sliva novac za državni proračun i mjesto s kojeg se kontrolira monetarna politika, a ne treba zanemariti i činjenicu da se tamo odlučuje tko će u Hrvatskoj moći obavljati bilo kakve poslove vezane uz novac. Ponajviše pri tome mislim na banke. HNB je ostvario i lijepu dobit od čak 735, 5 milijuna kuna – nije loše, zar ne? Recimo, jedan lokalni gigant poput korporacije INA 2012. godine jedva je skucao 681 milijun kuna netto dobiti. HNB je super profitabilna tvrtka. Čime trguju, zapitajte se,  kada takvu dobit ostvaruju? Ali oni kažu da su ”institucija” i to ”javna”. Pokušajte doći do bilo kojeg podatka od njih, a koji bi oni dobrovoljno dali, pa ćete vidjeti koliko je ”javna” ta centralna banka. Izvor podataka o ostvarenoj dobiti: liderpress.hr. I nad tim novcem NITKO iz Hrvatske nema više nikakav provediv nadzor od 01.07.2013. godine. Izdajnici u saboru su se za to pobrinuli donošenjem novog zakona o HNB-u. Evo Vam dokaz za to, crno na bijelom – pogledajte članak 117. tog zakona – koji se pak (između ostalih) referira na članke 44. i 46. istoga, koji (između ostalih) VIŠENE VRIJEDE OD 01.07.2013., a kazivali su do ulaska uEU, da guvernera i njegove najbliže suradnike imenuje sabor, i da su ti dečki mogli NE biti zaposlenici HNB-a – što više nije slučaj (vidi članak 82.), a kazivali su i da ih sabor može razriješiti. Olabavila je ikakva kontola i to do granice da postoji samo deklarativno, i uklonjena je ikakva mogućnost da u savjetu HNB-a bude vanjski čovjek koji bi imao kakav-takav uvid u to što se događa iza zidina HNB-a. Postoji pak članak 80. koji govore o imenovanju i razrješenju, dajući mogućnost da sabor nekoga imenuje na te funkcije, ali opet – razriješiti bilo koga iz HNB-a s dužnosti više nije nimalo lako – jer se članak 81. referira na članak 14. stavka 2. Statuta ESSB-a i ESB-a koji kaže: A Governor may be relieved from office only if he no longer fulfils the conditions required for the performance of his duties or if he has been guilty of serious misconduct. A decision to this effect may be referred to the Court of Justice by the Governor concerned or the Governing Council on grounds of infringement of these Treaties or of any rule of law relating to their application. Such proceedings shall be instituted within two months of the publication of the decision or of its notification to the plaintiff or, in the absence thereof, of the day on which it came to the knowledge of the latter, as the case may be. … što znači da momci u saboru i vladi uopće ne mogu pokrenuti postupak razrješenja nekoga iz vrha HNB-a. To može samo guverner ili članovi savjeta HNB-a koji su također zaposlenici HNB-a s punim radnim vremenom. Dakle, Vujčić kao glavni frajer u kvartu organizirao je svoju ekipu malo manjih frajera u kvartu, i kako sam on tamo glavni frajer, može lakše maknuti nekog koga je više-manje sam pustio u ekipu, dok bi se ostali iz ekipe trebali skoro svi udružiti da maknu njega. Slično lavljem čoporu.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije