Dio grada Karlovca, Slunj, Ogulin kao brdsko-planinsko područje te općine Vojnić, Cetingrad, Rakovica, Barilović, Josipdol, Krnjak, Lasinja, Plaški, Saborski i Tounj za mjesec dana izgubit će povlastice i status područja od posebne državne skrbi.
Manje za veće obitelji
Država predviđa porezne olakšice za nerazvijena područja, ali još nije poznato koji će, i hoće li dijelovi područja od posebne državne skrbi ući u tu kategoriju. Kako sada stvari stoje, stanovnici na tim područjima više ne mogu računati na veću plaću zbog poreznih olakšica.
– Njihov je osnovni osobni odbitak bio u visini od 3.840 kuna, a u brdsko-planinskom području 2400 kuna, a sada će se plaća oporezivati svima iznad 2200 kuna. Po gruboj procjeni, plaća samca koji zarađuje iznad 6.000 kuna mjesečno bit će manja za oko 400 kuna, a onoga tko zarađuje ispod toga iznosa, za 240 kuna.
Stručnjaci kažu da će ukidanje poreznih olakšica najviše pogoditi obitelji s više djece. Općine gdje je i sada najviše nezaposlenih, osjetit će promjenu, kao i Grad Karlovac čiji će proračun imati najveću ‘'rupu'’.
– Taj je čin odrađen bez imalo senzibiliteta i osjećaja državnosti. Time su prostori gdje se branila Hrvatska zapravo kažnjeni – komentirao je Damir Jelić, karlovački gradonačelnik u jednom razgovoru odluku Vlade.
Novac općinama
Grad je godišnje od države dobivao između 8 i 9 milijuna kuna od povrata poreza na dobit za tvrtke koje posluju na području od posebne državne skrbi. Visina tog povrata poreza u drugim gradovima i općinama ovisi o broju uspješnih tvrtki na njihovu području.
U Krnjaku se nadaju da ukidanje neće dodatno osiromašiti kraj.
– Ne znamo što donosi najavljena mjera. Koliko znam, riječ je tek o promjeni modela. Nadam se da male općine poput nas neće biti prepuštene same sebi jer tako ne bi mogle funkcionirati. Investitora je na ovim područjima ionako malo, a ukidanje povlastica bila bi negativna poruka – tvrdi Dejan Mihajlović, načelnik Krnjaka.
Želimir Feitl, vlasnik uspješne tvrtke Kaplast u Vojniću, kaže da ta mjera nije stimulativna za ulaganja i tvrtke.
– To bi značilo da ćemo umjesto pet posto plaćati čak 20 posto poreza na dobit, što je veliko opterećenje za poduzetnike – kazao je Ž. Feitl.
