Hrvatske autoceste krenule su u realizaciju projekta gradnje trećeg traka na zagrebačkoj obilaznici. Tako su nedavno HAC i konzorcij koji predvodi Institut IGH sklopili ugovor za izradu idejnog projekta, procjene utjecaja zahvata na okoliš i ishođenje lokacijske dozvole za rekonstrukciju obilaznice grada Zagreba od Jankomira do Ivanje Reke dogradnjom trećeg voznog traka te za izradu glavnog i izvedbenog projekta i ishođenje građevinske dozvole za dionicu Jankomir – Lučko.
Najprometnija obilaznica
U HAC-u navode da se tim ugovorom planira ishoditi lokacijska dozvola za rekonstrukciju kompletne obilaznice od Jankomira do Ivanje Reke dok će se građevinska dozvola izraditi za najprometniju dionicu, Jankomir – Lučko kao prve etape proširenja cijele obilaznice.
Okvirna vrijednost investicije proširenja cijele obilaznice iznosi oko 800 milijuna kuna, a točniji iznos, navode u HAC-u, znat će se nakon izrade idejnog projekta. Radovi bi mogli početi za dvije godine.
Video - Semafor na Sesvetskoj cesti ne radi već godinama
Zagrebačka obilaznica je dio autoceste A3 Bregana – Zagreb – Lipovac koja prolazi kroz Zagreb i Zagrebačku županiju, a ukupno je duga 25 kilometara. U HAC-u objašnjavaju da obilaznica obuhvaća pet dionica autoceste određenih čvorovima Jankomir, Lučko, Buzin, Jakuševac, Kosnica i Ivanja Reka. Pri tome su Jankomir (A2/A3), Lučko (A1/A3), Jakuševac (A11/A3) i Ivanja Reka (A4/A3) interregionalni čvorovi u kojima se isprepleće više autocestovnih pravaca koji se ujedno prometno povezuju s gradskim i prigradskim prometnicama. Čvorovi Buzin i Kosnica su veza autoceste s lokalnim prometnicama s time da se nakon gradnje trećeg traka predviđa ukidanje čvora Buzin.
– Intenzivnom gradnjom autocesta u proteklom razdoblju, u Hrvatskoj, a time i u Zagrebu kao najvećem generatoru prometa ljudi i roba, prometno opterećenje očekivano raste. Osim državnog, Zagreb kao čvorište ima europski značaj budući da kroz njega prolaze Vb. i X. paneuropski koridor. S vremenom i razvojem grada na zagrebačkoj obilaznici znatno se povećava opterećenje gradskim prometom, što je čini najprometnijim dijelom hrvatske autocestovne mreže, premašujući njezin trenutačni kapacitet i umanjujući razinu uslužnosti – kažu u HAC-u.
Zaštita od buke
Na dionici Jankomir – Lučko u pretpandemijskoj 2019. PGDP (prosječni godišnji dnevni promet) bio je 66.366 vozila, sa stopom godišnjeg rasta od 4,56 posto, dok je u pandemijskoj 2020. došlo do pada PGDP-a na 52.153 vozila.
U HAC-u navode da se gradnjom trećeg traka osim učinka na smanjenje prometnih gužvi i povećanje razine uslužnosti, očekuje i znatan pozitivan učinak na zaštitu okoliša i povećanje sigurnosti prometa. Predviđena je zaštita od buke koja će, kažu, stanovnicima uz obilaznicu znatno povećati kvalitetu života smanjenjem emisije buke. Nadalje, sustav odvodnje autoceste pridonosi zaštiti okoliša kontroliranim prikupljanjem i pročišćavanjem vode s autoceste. LED rasvjeta, poručuju, pridonosi manjem svjetlosnom zagađenju te manjoj potrošnji električne energije, uz veću energetsku učinkovitost.
– Nova prometna signalizacija i prometna oprema s novim odbojnim ogradama i zaštitnim cestovnim sustavima pridonosi većoj sigurnosti prometa, kao i većoj razini uslužnosti, većem komforu i većoj udobnosti vožnje potpuno rekonstruiranom autocestom – zaključuju u HAC-u.
U toj su tvrtki prije pandemije planirali proširiti zagrebačku obilaznicu pretvaranjem zaustavnog traka u treći vozni trak, no od toga su u međuvremenu potpuno odustali. Iscrtavanje trećeg traka obilaznice bilo je planirano kao prijelazno rješenje, no zbog koronakrize i posljedičnog pada prometa, objašnjavaju, nije bilo potrebe za tim. A pokretanjem projekta zgradnje trećeg traka, kažu, privremeno rješenje nema opravdanost.
VIDEO Dombrovskis: Hrvatska vlada pokazala ambiciozne ciljeve za ulazak u Eurozonu
To je OK, treći trak, s time da bi bilo bolje napraviti onaj komadić Zaprešić - Klinča selo (ili tako nešto) da se dobar dio prometa s Bregane i onog koji dolazi iz Macelja makne od Zagreba i obilaznice. Koliko se sjećam postoji i nekakav projekt za to... Pa onda treći trak Zagreb-Karlovac, tj. Bosiljevo, pa onda Rijeka-Žuta lokva, a ne treba niti zaboraviti niti onaj komad Bjelovar pa dalje do Koprivnice... Dok su po Europi gradili željeznice i ceste, mi smo gradili komunizam. Treba sada sve to nadoknaditi i to u vrlo kratkom vremenu..