Klijente Zagrebačke banke otprije nekoliko dana iznenadile su obavijesti - u novinama, na izvodima i bankomatima, preko interneta... - da će im se promijeniti brojevi tekućih i žiroračuna te da će postupno dobivati nove maestro kartice. Usto, Zagrebačka banka najavila je da će nove brojeve dobiti i kreditne partije građana klijenata banke, kao i Prve stambene štedionice. Devizni računi neće se mijenjati. Zagrebačka banka odrađuje ono što će sve hrvatske banke, njih četrdesetak, morati napraviti do 30. lipnja 2003. godine. Tako je, naime, propisano Odlukom HNB-a o konstrukciji računa u banci. Iako je riječ o iznimno složenom logističkom poslu, stručnjaci HNB-a procjenjuju da nema nikakva razloga za zabrinutost jer je vremena za provođenje odluke više nego dovoljno.
Spomenuta odluka vezana je uz novi Zakon o platnom prometu, a promjena konstrukcije računa za pravne osobe (poduzeća) već je obavljena. Zapravo su banke već oko četiri godine svjesne da će morati ući u složen posao promjene brojeva računa i za građane jer im je i u starom zakonu bio propisan rok. Banke se, međutim, za to nisu pripremile, ali je nakon stupanja na snagu novog Zakona o platnom prometu jasno kako novih odgoda više ne može biti. U HNB-u ponavljaju da je standardizacija računa osnova za standardizaciju obračuna. Centralni bankari među poslovnim bankama svojedobno su proveli i anketu o spremnosti za zamjenu brojeva računa. Pokazalo se da ni najveće banke nisu bile spremne, ali je na osnovi ankete određen novi rok, pa pravih problema ne bi trebalo biti. Osim toga, spomenuta anketa poslužila je kao "motivacija" bankama da na vrijeme pripreme svoje modele zamjene brojeva računa.
Sudeći prema onome kako je model zamjene računa postavila Zagrebačka banka, građani ne bi trebali osjetiti (ni dodatno platiti) cijeli posao.
Teško je procijeniti koliko će se ukupno brojeva računa građana morati promijeniti do 30. lipnja sljedeće godine. U Zagrebačkoj banci rekli su nam kako oni imaju 1,1 milijun tekućih i žiroračuna. Inače, ne postoje precizni podaci o ukupnom broju takvih računa u bankovnom sustavu. Teško je govoriti i o ukupnom broju građana na koje će se promjena odnositi. Primjerice, Zagrebačka banka ima 1,1 milijun žiro i tekućih računa, ali su uz njihove vlasnike vezani i opunomoćenici. S opunomoćenicima ukupna brojka iznosi 1,5 milijuna. S obzirom na to da građani mogu imati račune i u drugima bankama, teško je napraviti procjenu, pogotovu ako se u obzir uzmu i opunomoćenici.
G. Drljača
