Anđelko Novosel nije tipičan ravnatelj Nacionalnog parka Plitvička jezera. Dolazi iz ekološkog miljea koji Plitvice vidi prije svega kao biser prirode koji treba očuvati, dok je u drugom planu turistička zarada. Komercijalizacija je velik problem jer je Plitvice prošle godine posjetilo čak 1,35 milijuna turista. Novosel otvoreno govori o problemu apartmanizacije, prevelikom broju posjetitelja, ali i o opasnosti da UNESCO skine Plitvice s popisa svjetske baštine.
Kolika je opasnost da UNESCO skine Plitvice s popisa?
Jasno je da opasnost postoji. UNESCO je reagirao na prostorni plan koji dopušta prekomjernu izgradnju na području nacionalnog parka. Neće se odmah dogoditi skidanje s liste svjetske baštine UNESCO-a, nego je prijedlogom odluke pokrenut postupak. UNESCO je zapravo postavio niz zahtjeva kojima Hrvatska mora udovoljiti.
Spomenuli ste prekomjernu gradnju. O kakvim je razmjerima riječ?
Imamo dva naselja koja su kritična zbog prekomjerne izgradnje. Problem je što su to sve kuće za iznajmljivanje.
Kako su dobili dozvolu za gradnju na području parka?
To je zapravo pitanje koje bi trebalo uputiti Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja koje je resorno ministarstvo za pitanje gradnje. Cijela priča počinje još 2005. kada su poslovi gradnje i planiranja prebačeni s Ministarstva graditeljstva na lokalnu razinu. Tada su krenuli problemi s izdavanjem građevinskih dozvola na području NP Plitvica.
Prozvali ste bivše ministre Anku Mrak Taritaš i Mihaela Zmajlovića, koji su bili članovi Vlade Zorana Milanovića, da su oni glavni krivci za prekomjernu izgradnju.
Proces izrade prostornog plana područja posebnih obilježja Nacionalnog parka Plitvička jezera trajao je devet godina. U tih devet godina provedene su tri javne rasprave. Neobično je da naš set primjedbi nije bio uvažen ni od našeg resornog ministarstva kojemu je tada na čelu bio gospodin Zmajlović.
A gospođa Anka Mrak Taritaš?
Ona je dala suglasnost, ali vjerojatno na temelju suglasnosti ministra Zmajlovića. Međutim, bila je upoznata s primjedbama Državnog zavoda i Javne ustanove.
Je li onda Milanovićeva Vlada kriva za devastaciju Nacionalnog parka Plitvička jezera?
Ne bih rekao da je kriva samo Milanovićeva Vlada jer i prijašnje Vlade snose podjednaku odgovornost. Možemo slobodno reći da politika općenito snosi odgovornost za sadašnje probleme u nacionalnom parku.
UNESCO tvrdi da ima previše posjetitelja na Plitvicama. Koliko je posjetitelja bilo najviše u jednom danu?
Rekord je 13.500 posjetitelja u jednom dana u kolovozu. Najveće su gužve u srpnju i kolovozu.
A koliki je optimalan broj?
Teško je govoriti koliki je optimalan broj jer se on definira akcijskim planom za upravljanje posjetiteljima. Međutim, iz iskustva znamo da maksimalan broj posjetitelje u jednom danu ne bi smio biti veći od sedam tisuća.
Koje probleme stvaraju prekobrojni posjetitelji?
Prvo i osnovno trebamo voditi računa o zadovoljstvu posjetitelja. Proveli smo anketu 2014. koja nam je pokazala da je najviše primjedbi bilo zbog gužve. Cijeli posjetiteljski sustav ima ograničen prostor. Kada se nađe toliko puno ljudi na ograničenom prostoru, nastaju razni problemi.
Neki se posjetitelji kupaju iako je to strogo zabranjeno, a vrlo često silaze s označenih i idu na divlje i neoznačene staze. Posljedica toga je da čuvari prirode ne mogu nadzirati posjetiteljski sustav. Mi imamo sanitarne čvorove, ali su tako velike gužve da ljudi ne mogu pravovremeno stići do tih sanitarnih čvorova. Vrlo se često događa da obavljaju fiziološke potrebe u prirodi.
Je li riješen problem s otpadnim vodama na Plitvičkim jezerima?
Nažalost, nije riješen. To je problem koji se vuče još od 1989. kada je zapravo bila predviđena gradnja prvog pročistača. Sada postoji jaka volja da se taj problem riješi.
Ako sam dobro shvatio, neke otpadne vode izravno idu u Plitvička jezera?
Ne. Nisu išle u Plitvička jezera. Postoji kolektorski sustav koji je sagrađen poslije Domovinskog rata i koji spaja nekoliko naselja. Problem je u tome što na kraju tog kolektorskog sustava nije napravljen pročistač. Otpadne vode izravno se izlijevaju u ponikvu u naselju Rastovača.
Međutim, voda iz te vrtače ide u sliv Une. Jedno hidrogeološko istraživanje koje je napravljeno 2007. pokazalo da dio tih otpadnih voda ide prema Uni.
Plitvice su zaštićene, ali je zato stradala Una?
Ne možemo reći da je stradala zato što onečišćenja nisu velika zbog disperzije onečišćenih voda u podzemlju. Svakako želim istaknuti i ponoviti da je neprihvatljivo što se takve stvari događaju na području nacionalnog parka.
Nedavno sam pročitao da se u Plitvičkim jezerima nalazi riba klen. To me poprilično iznenadilo jer sam očekivao ličku pastrvu.
Klen, crvenperka i najnovije štuka vrste su koje su unesene i koje potiskuju životni prostor autohtonih vrsta kao što su potočna pastrva ili lički pior. Njih još imamo na Plitvičkim jezerima, ali moramo poduzeti hitne mjere odnosno istraživačke aktivnosti kako bismo vidjeli kako ih možemo zaštititi.
>> 'Plitvičkim jezerima prijeti nepovratna devastacija i skidanje s UNESCO-ve liste!'
nekim državama je Bog dao pamet,a nekim prirodne ljepote...nakon ovog teksta očito je da nama pameti nedostaje u obilju....