EU daje 357 Milijuna eura

Pelješki most imat će četiri prometna traka, bit će dug 2,4 km i visok 55 metara

Pelješki most
Foto: Grgo Jelavić/PIXSELL
1/8
12.11.2018.
u 15:32

Talijanski Astaldi i Turski IC Ictas ponudili su da će most sagraditi za 2,5 milijardi kuna, austrijski Strabag za 2,6 milijardi kuna, a kineski konzorcij dvije milijarde kuna

Krajem srpnja ove godine, točnije 30. srpnja, kineski konzorcij predvođen tvrtkom China Road and Bridge Corporation (CRBC), službeno je uveden na gradilište Pelješkog mosta.

Tako su počeli pripremni radovi na najvažnijem infrastrukturnom projektu u Hrvatskoj, čija bi gradnja trebala trajati 36 mjeseci. Kinezi će prvo morati provesti istražne radove na mjestu novih stupova s obzirom na promijenjeni raster stupova u odnosu na stari projekt mosta. Stoga će na gradilištu vidljivi radovi početi tek sljedeće godine. Za tri godine Hrvatska bi tako trebala biti napokon spojena mostom dugim 2,4 kilometra na kojem su već dva puta radovi otvarani za Vlada Ive Sanadera. Tad su posao gradnje Pelješkog mosta dobile hrvatske građevinske tvrtke no zbog nedostatka novca cijeli projekt je prvo stao, a zatim se od njega odustalo.

Odluka u zadnji tren

Vlada Zorana Milanovića, nakon što je prvo odustala od gradnje Pelješkog mosta, ipak se predomislila i opet se upustila taj projekt, doduše izmijenjeni i jeftiniji u odnosu na stari. Pri tome je postavila cilj da se njegova gradnja sufinancira iz fondova EU. Proceduru dobivanja EU sredstava za taj projekt je završila Vlada Andreja Plenkovića.

Tako je Europska komisija lani u lipnju Hrvatskoj dodijelila 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za gradnju Pelješkog mosta, odnosno za projekt Cestovno povezivanje s južnom Dalmacijom.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

Hrvatska je dobila iz fondova EU 85 posto od 420 milijuna eura ukupno prihvatljivih troškova za taj svoj krucijalni infrastrukturni projekt. A od raspisivanja natječaja za gradnju Pelješkog mosta do uvođenja CRBC-a u posao prošlo je više od dvije godine. Hrvatske su ceste naime poziv za sudjelovanje u prvom krugu nadmetanja za gradnju tog mosta, čija je procijenjena vrijednost radova bila 1,75 milijardi kuna, objavile još u lipnju 2016.

No cijeli su postupak usporile žalbe na natječajnu dokumentaciju pa je rok za iskazivanje interesa za sudjelovanje u drugom krugu pomaknut do prosinca te godine. A tad je 12 tvrtki i konzorcija iskazalo interes za gradnju mosta.

Odluka o tome tko će biti pozvan u drugi krug, i to na osnovi tehničkih, pravnih i financijskih kriterija, pala je u svibnju 2017. kada je osam tvrtki i konzorcija bilo pozvano da daju svoje konačne ponude za gradnju mosta koji će spojiti Hrvatsku. No i drugi se krug razvukao jer su opet uslijedile žalbe pa su tako ponude za gradnju mosta otvorene tek u rujnu 2017. A pristigle su tri ponude.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter
Talijanski Astaldi i Turski IC Ictas ponudili su da će most izgraditi za 2,5 milijardi kuna, austrijski Strabag ponudio je 2,6 milijardi kuna, a kineski konzorcij predvođen tvrtkom China Road and Bridge Corporation dvije milijarde kuna. Hrvatske ceste imale su rok od 120 dana da donesu odluku o odabiru najpovoljnije ponude. I tek zadnji dan tog roka, sredinom siječnja ove godine, donesena je odluka da Kinezi grade most.

Ukupno četiri faze projekta

No tu nisu stale zavrzlame oko natječaja za njegovu gradnju. Poraženi na natječaju su se naime žalili Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Dkom). Odluku o odbijanju tih žalbi Strabaga, Ictasa i Astaldija Dkom je donio tek krajem ožujka ove godine i činilo se da je time otvoren put za potpisivanje ugovora i početak gradnje mosta. No uslijedio je novi zaplet. Strabag je protiv odluke Dkoma podnio tužbu Upravnom sudu i zatražio privremenu mjeru zabrane početka radova na mostu dok se ne riješi ta njegova tužba.

S obzirom na to da bi rješavanje te tužbe moglo potrajati jedno vrijeme, i početak gradnje mosta tako se mogao odgoditi za godinu- dvije. No Upravni sud je odbio taj Strabagov zahtjev. Nakon toga su pak Astaldi i Ictas podnijeli tužbu protiv odluke Dkoma i također zatražili privremenu mjeru zabrane radova na mostu. No Upravni sud je odbio i taj njihov zahtjev. Ugovor o gradnji Pelješkog mosta tako je napokon potpisan.

U dubrovačkom hotelu Excelsior 23. travnja su ga potpisali predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić i opunomoćeni predstavnik kineskog konzorcija ponuditelja Zhang Xiaoyuan. Na potpisivanju ugovora bili su i predsjednik Vlade Andrej Plenković, ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, ministar državne imovine Goran Marić, ministrica regionalnog razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac i ministar uprave Lovro Kuščević.

Foto: Grgo Jelavic/PIXSELL/Screenshot Twitter

Pelješki most bit će dug 2,4 kilometra i visok 55 metara, imat će četiri prometna traka. Most je prva od ukupno četiri faze projekta “Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom” čija je ukupna vrijednost 526 milijuna eura.

U tijeku je natječaj i za gradnju pristupnih cesta, dionica Duboka – Šparagovići Pelješkom mostu, a procijenjena je vrijednost tih radova 482 milijuna kuna.

>> Pogledajte video vizualizacije rotora u Remetincu

Ključne riječi

Komentara 47

Avatar comparator
comparator
16:31 12.11.2018.

Ja bih oslobodio dio teritirija koji je ionako naš i ljepo samo napravio cestu ,a muslimanima tj. Bošnjacima poslao poruku neka izlaz na more traže u Turskoj .

DU
Deleted user
15:50 12.11.2018.

kinezi su najbolja odluka....taljanski mostovi se ruše u italiji i ne bi nikada dao taljanima i turcima da grade išta važno, austrijanci su samo nadglednici a najveće projekte tog tipa danas u svijetu grade kinezi koji su i jeftini i kvalitetni.

NO
nogogaz
16:39 12.11.2018.

Hvala antifa EU da pomazes lipom balkanu! Nadam se da ce bit i presuda suda EU zbog arbitraze pozitivna i prihvacena nalik novca za most u lipoj nasoj!

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije