DUGOOČEKIVANI PROJEKT

Gradnja plinovoda Zabok – Lučko za transport plina s LNG-a od listopada

Pušten u rad plutajući LNG terminal u Omišlju, stigao i  Plenković
Nel Pavletic/PIXSELL
02.08.2024.
u 12:42

Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da se gotovo u cijelosti nalazi u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok – Zagreb DN 500/50 bar i magistralnog plinovoda Zagreb zapad – istok DN 500/50 bar – navode iz Plinacroa

Radovi na plinovodu Zabok – Lučko, koji je među strateške hrvatske projekte uvršten prije šest godina, trebali bi početi na jesen. U listopadu, točnije, barem sudeći prema Plinacroovu natječaju kojim traže tvrtku koja će na gradnji tog magistralnog plinovoda obavljati tehnički nadzor. Sam Plinacro, podsjetimo, gradit će plinovod, nadzor nad gradilištem stajat će 1,4 milijuna eura bez PDV-a, a posao bi trebao biti završen u roku od 17 mjeseci. To je s provedbom tehničkog pregleda, otklanjanjem eventualno uočenih nedostataka i s postupkom ishođenja nepravomoćne uporabne dozvole, dok bi sama gradnja plinovoda Zabok – Lučko trebala biti gotova unutar godinu i tri mjeseca. Poklapa se to s prethodnim najavama Plinacroa, iz kojeg su kazali da bi do drugoga kvartala 2026. plinovod trebao biti završen, a ne oduži li se natječaj kojim se traži nadzornik gradilišta te radovi zaista počnu u listopadu, gotovi bi mogli biti već na proljeće 2026. godine.

A zašto je plinovod Zabok – Lučko uopće bitan? Najjednostavnije: da bi se plin s LNG-a mogao transportirati prema Sloveniji primarno, a onda i prema Mađarskoj. Što se Slovenije tiče, prema njoj bi moglo odlaziti oko 1,5 milijardi kubika plina na godinu, što otprilike odgovara i njihovoj vršnoj potrošnji. Bude li interesa i drugih država, kapacitet plinovoda može se dodatno povećati tako da se ide i s gradnjom druge njegove faze, ali o tome će se odlučivati naknadno. Naravno, neće se plin transportirati samo u Sloveniju i Mađarsku, od 6,1 milijarde kubika energenta godišnje, koliko će plinovod moći "podnijeti" za prijenos od LNG terminala na Krku do krajnje destinacije, dio će ići i hrvatskim potrošačima.

– Plinovod Zabok – Lučko DN 700/75 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 700 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 75 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova (PČ). Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da se gotovo u cijelosti nalazi u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok – Zagreb DN 500/50 bar i magistralnog plinovoda Zagreb zapad – istok DN 500/50 bar – navode iz Plinacroa pa objašnjavaju i što sve gradnja plinovoda podrazumijeva.

Među ostalim, to je polaganje optičkoga komunikacijskog sustava s pripadajućim optičkim kabelom koji se polaže u jednu od dvije zaštitne PEHD cijevi, zatim smještaj odašiljačko-prihvatne čistačke stanice DN 800 novog plinovoda i blokadne stanice DN 700 unutar postojećeg plinskog čvora PČ Zabok MRČ Zabok, tu je i proširenje postojećeg BIS-a Jakovlje unutar kojeg će se smjestiti blokadna stanica DN 700 novog plinovoda te novi kontejner za nadzor i upravljanje. Nadalje, gradit će se blokadna stanica BS Ivanec DN 700, proširiti postojeće BIS Rakitje unutar kojeg će se smjestiti blokadna stanica DN 700 novog plinovoda te novi kontejner za nadzor i upravljanje, proširit će se i postojeći plinski čvor PČ Lučko, gdje će se smjestiti odašiljačko-prihvatna čistačka stanica novog plinovoda, blokadna stanica DN 700, dva kolektora plina DN 800, spremnik tehnoloških nečistoća te novi kontejner za nadzor i upravljanje...

GALERIJA Ovo su naši heroji: Bore se s velikom buktinjom, jutro su dočekali na požarištu

Pušten u rad plutajući LNG terminal u Omišlju, stigao i  Plenković
1/31
Ključne riječi

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije