Javnost se tek oporavila od izbornih kombinacija na državnoj razini, a već nam kucaju na vrata lokalni izbori, koji bi osim političkih, mogli imati i ozbiljne financijske posljedice za zemlju. Lokalne vlasti godinama cvile da je porezno rasterećenje dohotka, koje je pokrenuo Boris Lalovac, a nastavlja Zdravko Marić, išlo na teret njihovih proračuna, no brojke s kojima su veliki gradovi izašli pred svoje skupštine pokazuju da lokalni budžeti i dalje bujaju. Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić pripremio je proračun koji bi u 2017. trebao biti 12 posto veći nego što je bio 2015., gradski budžet Splita skočio bi za četvrtinu, a bogatog Dubrovnika čak 40 posto!
Dva scenarija
Split i Dubrovnik zbog dobre sezone sigurno stoje bolje od kontinentalnog dijela zemlje, no opozicija u tim gradovima ne misli da se u izbornoj godini gradonačelnici smiju razbacivati novcem te tvrdi da su predloženi proračuni nerealni i u funkciji izborne promidžbe. Proračuni ta tri grada, zajedno s izdacima za vrtiće, škole i ostale gradske javne ustanove, trebali bi se popeti na gotovo 11 milijardi kuna te rastu na svim stavkama. Predsjednik Vlade i šef HDZ-a Andrej Plenković nije se do kraja izjasnio o mogućnosti da HDZ odbije Bandićev proračun, no upućeni u zbivanja u toj stranci ističu da osim političkih u vladajućoj koaliciji razmatraju i fiskalne učinke rušenja lokalnih proračuna.
U slučaju da neki grad ne izglasa proračun u zakonskom roku do 31. prosinca, dva su moguća izlaza iz pat-pozicije. Jedan je da se donese odluka o privremenom financiranju za iduća tri mjeseca te u tom razdoblju još jednom pokuša sastaviti budžet, a drugi da se uz proračun odbije i privremeno financiranje nakon čega gradonačelnik mora odstupiti, a na njegovo mjesto dolazi Vladin povjerenik. Ne uspiju li u političkoj trgovini prikupiti dovoljno ruku, gradonačelnici Zagreba, Splita i Dubrovnika tako već u siječnju ostaju bez svojih fotelja te u utrku po novi mandat kreću bez izdašne financijske podrške gradskih proračuna! Financijski, taj bi manevar značio potpuno stavljanje potrošnje u hladni pogon jer povjerenik smije potpisivati samo redovne troškove, no ne i investicije i povećana prava koja se, na primjer, nude kroz prijedloge proračuna za 2017., poput besplatnih udžbenika, pomoći nezaposlenima, umirovljenicima, naknade majkama odgojiteljicama...
Ima li Plenković hrabrosti
Pitanje je ima li premijer Plenković hrabrosti za taj potez? Upućeni iz vrha vlasti s kojima smo razgovarali nisu sigurni da je spreman razvlastiti Milana Bandića ili Andru Vlahušića (sudbina Baldasara je u rukama SDP-a) jer se boji da bi to bio novi vjetar u leđa za deložirane gradonačelnike. Recept kontrole javne potrošnje preko tehničke vlade pokazao se jako uspješnim na državnoj razini zadnjih godinu dana i puno ih je koji bi ga rado primijenili u Zagrebu. Financijaši već žale što se Plenkovićeva Vlada prebrzo formirala jer pripremaju proračun u kojemu rashodi rastu više nego što bi bilo poželjno u sve nestabilnijem europskom okruženju. Važnost kontrole potrošnje na lokalnoj razini raste i zbog toga što se dogodine planira milijardu i pol kuna veći deficit središnjeg proračuna od ovogodišnjeg, pa se ta razlika mora ispeglati suficitom u lokalnim javnim financijama.
To su sve teoretske kombinacije koje nikad ne zažive (barem ne u dijelu nekih velikih smjena ili potresa sa rošadama u vladanju...ekipa se lako dogovori :)