Potencijal iskorištavanja geotermalne energije trebali bismo prezentirati kao pozitivnu stranu Hrvatske. Naglasila je to Martina Tuschl, direktorica Sektora za geotermalnu energiju pri Agenciji za ugljikovodike, i to na predavanju održanom u sklopu konferencije "Sadašnjost i budućnost energetske tranzicije" Večernjakova ekološkog projekta Rezolucija Zemlja.
– Evaluacija geotermalnih potencijala počela je 2016. proučavanjem seizmičkih i bušotinskih podataka. Pravi uvjeti za početak razvoja i prave vidljivosti javio se dvije godine kasnije kada je napravljen zakonodavni okvir koji je omogućio da istraživanja budu jasnija, transparentna i privlačna za investitore – ustvrdila je Martina Tuschl pa dodala kako je Hrvatska u tom smislu nerijetko primjer dobre prakse u Europskoj uniji. Analiza područja i priprema zakonske procedure dovele su do toga da domaći portfelj broji osam eksploatacijskih geotermalnih polja i 28 istražnih područja, od čega su tri nadomak dobivanju dozvole i potpisivanja ugovora za eksploataciju.
– Imamo 11 područja koja su namijenjena za električnu energiju, dok je 17 preostalih povoljno za potrebe u toplinarstvu. Zadovoljni smo što ona pripadaju lokalnim zajednicama koje sve više pokazuju interes za upotrebu geotermalne energije u toplinskim sustavima svojih gradova i tu vide priliku za dekarbonizaciju – kazala je Tuschl. Agencija za ugljikovodike osmislila je projekt koji se provodi u sklopu NPOO, orijentiran na energetsku tranziciju. U prvom dijelu osigurano je 30 milijuna eura, a s obzirom na to da se ta faza pokazala pozitivnom u smislu dekarbonizacije, dobiveno je još 25 milijuna eura.
– Projekt je počeo analizom područja geologije gradova s postojećim toplinskim sustavima. Na taj način došli smo do Zaprešića, Velike Gorice i Siska na zapadu te Osijeka, Vinkovaca i Vukovara na istoku – zaključila je Martina Tuschl.
