U trenutku kada su njihove banke zatvorile vrata klijentima, a bankomati presušili, Grci su se masovno okrenuli bitcoinu, virtualnoj valuti koja je prije godinu dana doživjela veliki, gotovo nezapamćen rast vrijednosti. Za razliku od eura, dolara ili kune, bitcoin nije "prava" valuta, već virtualni novac. Ne postoje novčanice bitcoina koje vam mogu zašuškati u rukama ni kovanice bitcoina koje će vam razderati džepove hlača. Dapače, ne postoji nijedna središnja banka ili država koja izdaje bitcoin. Ovu valutu nemoguće je tiskati po potrebi političara ili bankara jer postoji samo u elektroničkom obliku.
Valuta se "rudari"
Riječ je o sustavu plaćanja, prvoj decentraliziranoj digitalnoj valuti koju je 2008. razvio Satoshi Nakamoto. Naravno, broj bitcoina nije stalan i nije stihijski određen. Njih nitko, pa ni Nakamoto, ne može "štancati" koliko i kako želi, već se oni stvaraju uz pomoć posebnih računalnih programa. Naime, ova se valuta "rudari", odnosno bitcoini se stvaraju nakon što računalo vlasnika prijavljeno na bitcoin sustav odradi cijeli niz složenih matematičkih operacija. U početku su ove operacije bile relativno jednostavne, a jednom je prosječnom računalu trebalo nekoliko sati da "izrudari" jedan bitcoin koji bi se potom našao na računu, odnosno elektroničkoj lisnici njegova vlasnika. Svakim novostvorenim bitcoinom matematičke operacije na globalnoj razini postaju sve složenije tako da za "rudarenje" jednog bitcoina čak i superračunalima treba po nekoliko dana.
Velika potražnja
Do velikog preokreta u trgovanju bitcoinima dolazi prije godinu dana kada su prednosti bitcoina naglo došle pod lupu javnosti, a potražnja skočila nebu pod oblake. To je uzrokovalo i golem rast vrijednosti bitcoina. Dok se na početku za jedan dolar izdvajalo nekoliko stotina bitcoina, krajem prošle godine situacija je bila obrnuta. Za jedan bitcoin izdvajalo se više od 1200 američkih dolara.
Danas je bitcoin općeprihvaćena valuta iako nema "podloge u zlatu" ni središnje banke koja stoji iza njega. Ali zato se njime trguje na burzama, plaća se cijeli niz roba i usluga, a prisutan je i u trgovini nekretninama. Čak je i u Ateni jedan bankomat koji bitcoine s računa mijenja za eure. Bankomat je pod opsadom Grka jer su svjesni da njihova država možda može propasti, ali globalna digitalna valuta zasigurno neće. A taj bankomat postavili su Hrvati Vedran Kajić i Ivan Šimurina.
>> Tsipras: Na referendumu glasujte protiv! Tusk: Europa želi pomoći Grčkoj
>> Planirate putovati u Grčku? Evo što sve morate znati
koja glupost, za kupit BC trebaš eure, dakle ako nemaš eute nemaš ni BC... elementarna logika