Ne kasnimo u provođenju smjernica Europske komisije, držimo se rokova i nemamo ništa u crvenome. Želimo stabilizirati javne financije i provesti reforme u funkciji toga, a u konačnici želimo veću konkurentnost hrvatskog gospodarstva što je zalog osiguranja gospodarskog rasta i razvoja - kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Branko Grčić na današnjoj konferenciji Gospodarsko upravljanje u EU: Hrvatski izazovi, kojega je u Zagrebu organizirala Europska komisija.
Grčić je svjestan kako se neće u potpunosti ostvariti projekcije i preuzete obveze u proceduri prekomjernog deficita. No riječ je, tvrdi, o manjim odstupanjima i zato ne vjeruje da mi moglo doći do sankcija EK. Proces fiskalne konsolidacije dugotrajan je proces koji traje i 2-3 godine te ni Hrvatska u tome nije izuzetak, rekao je, ističući kako se nada da će naići na razumijevanje EK jer je bitno da Vlada kontrolira rashodovnu stranu proračuna, dok na prihodovnu teže utječe jer ona prije svega ovisi o stanju u gospodarstvu.
Grčić tvrdi kako se Vlada često i nepravedno kritizira, pri čemu se zaboravlja što je vlada napravila svih ovih godina - i to nije malo - od restrukturiranja brodogradilišta za koje se mislilo da neće ostati ni “b”, a ostalo je gro, fiskalizacije, predstečajnih nagodbi i spašavanja radnih mjesta...
Monetizacija o kojoj se puno priča također je, tvrdi, strukturna mjera, indirektno, i to zato što će bitno smanjiti opterećenje hrvatskih javnih financija.
Bez rasta BDP-a ne možemo dovesti prihodovnu stranu proračuna na razinu koju traži EK
- Ceste još nisu naše nego su financijski tuđe dokle god postoji kreditna obveza za njih koja opterećuje javne financije i makroekonomsku sliku RH. Sada je 3,5 do 4 milijarde eura opterećenja za HAC i ARZ - rekao je Grčić.
Stječe se i dojam da Vlada odustaje od reformi, no puno ih je već odrađeno i u zdravstvu i u socijali, a puno je toga pripremljeno i radit će se idućih mjeseci.
- Nekad se to zove “outsourcing”, nekad “spin-off”, no Vlada svakako pokušava djelovati - rekao je Grčić.
Po pitanju proračuna, kazao je kako nam ekonomska realnost nije dopustila da isplivamo iznad nule, ali nismo daleko od toga.
- Bez rasta BDP-a ne možemo dovesti prihodovnu stranu proračuna na razinu koju traži EK. Rashodnu stranu smo stavili pod kontrolu. Tu i tamo ima probijanja, no ona nisu toliko značajna i možemo ih kompenzirati kroz druge stavke proračuna. Imamo nepredviđene rashode, a to su poplave i tu očekujemo trošak od nekih 500-600 milijuna kuna - otkrio je Grčić, koji kao najveći problem vidi rast osobne potrošnje za koju nam treba rast ekonomije.
Zamjenik glavnog direktora glavne uprave za gospodarske i financijske poslove Europske komisije Servaas Deroose pohvalio je danas Vladu na provođenju reformi. Ipak, škripi još puno stvari poput problematičnog upravljanja tvrtkama u državnom vlasništvu, ozbiljne strukturne slabosti, lošeg poslovnog okruženja i nekonkurentnosti.
Ante Babić iz Vijeća stranih investitora rekao je kako je pet ključnih problema vezanih za investicijsku i poslovnu klimu - pravna i porezna nesigurnost, neporezni nameti, javna uprava i administracija te zakon o radu. Stav investitora je da tih pet područja u biti stagnira, pravna i porezna nesigurnost nazaduju, a jedini je pomak zakon o radu, ustvrdio je Babić.
Oni žele provesti reforme od početka mandata, a sada se bliži kraj mandata pa i dalje tvrde da žele provesti reforme. Očito će mandat završiti samo na željama ali ne i volji. Osim toga kada god EU ili svjetske organizacije kažu ili ukažu na manjkavosti ili potrebu provođenja reformi, oni kažu da i oni to znaju , da se slažu s ocjenama ali da je provedba u tijeku. Koliko god sam bio sumnjičav u članstvo u EU, moram reći da mi je drago da smo članica, stati će mo valjda jednom na zdrave noge, ali mi je drago da ih je počela stiskati EU i da je nama građanima jasnije nakon takvog stiska, koliko vlada zapravo radi i koliko je odlučna da se ponaša i razmišlja europski i koliko je odlučna da se odmakne od balkanskog načina razmišljanja, ponašanja i postupanja. Kada kao građanim danas na TV čujem da smo među najgorim članicama EU, potpuno me je sram jer dolazim do spoznaje što o nama misle građani demokratske i moderne EU. Kod nas cijela Europa i svijet uživa na našem moru i našem podneblju ali unatoč tome tretirani smo kao zaostala članica EU. Zar nije to tragična spoznaja. S jedne strane gledamo naše resurse, poljoprivredu, voćarstvo, vinogradarstvo, more, turizam, ljepote, nacionalne parkove, parkove prirode, bistre pitke vode, rijeke, jezera, podzemna blaga, vrhunske autoceste izgrađene hrvatskim novcem koje hvalče svi koji ih koriste i da ne nabrajam dalje. Ali što nam sve vrijedi kada mi ne znamo time gospodariti i kada to blago ne znamo pretvoriti u profit. Ono od čega mi našim znanjem možemo zaraditi 8 milijardi eura, švicarac bi zaradio najmanje 50 milijardi eura. Švicarac bi na 50 kilometara naše obale profitirao više nego mi na cijeloj dužini naše obale. Kako se pored takvih resursa može stjecati dojam da smo siromašni. Ili smo nesposobni. Mi smo nesposobni da gospodarimo našim blagom, ne znamo kako profitirati od naših autocesta pa ih dajemo tuđinu u ruke da on profitira. I tako puno nacionalnog blaga. Samo da krpamo proračun. A kako zarađivati i profitirati i uživati u višku, to su samo pusti snovi. A dok Hrvatski građani ne počmu uživati upravo u zaradama i profitu, neće osjetiti boljitak svojeg standarda. Žao mi je što smo umjesto sretna, tužna europska priča. Svima je bilo bolje nego nama, svi se imali problema nakon ulaska u EU ali su se brzo dizali na noge, svi ostali počinju napredovati, izlaziti iz recesije, pa čak i Grčka, a mi smo još uvijek u slobodnom padu. Kako to zaustaviti i kada će to stati, proganja mnoge građane. Bože udijeli sreću i prosperitet Hrvatskoj. Građani su to zaslužili.