Bivši potpredsjednik Vlade, danas šef Središnjeg savjeta SDP-a Branko Grčić svojedobno je radio i na izbornom programu Kukuriku koalicije nazvanom Plan 21. Danas je jedan od ključnih ljudi koji radi na programu Restart koalicije koji je u završnoj fazi i uskoro će ugledati svjetlo dana. U intervju za Obzor Grčić prvi put otkriva ključne detalje te iznosi što će točno Restart koalicija napraviti u prvom tjednu osvoji li vlast.
Predsjednik države odlučio je da na izbore idemo 5. srpnja. Je li vam išao na ruku tim izborom ili vam je bilo svejedno?
Dva su datuma bila logična za održavanje izbora: 28. lipnja ili 5. srpnja. Složit ćete se da je tih sedam dana prije ili poslije doista svejedno. Mi u SDP-u i koaliciji Restart potpuno smo spremni, imamo širok i jak savez, imamo gotov izborni program i idemo tražiti povjerenje građana. Imamo rješenja za Hrvatsku u prevladavanju ove krize i povratak na putanju rasta te smo uvjereni da će koalicija Restart biti prvi izbor građana i da ćemo sastaviti novu vladu.
Sklopili ste koaliciju, završavate izborni program. Pisali ste svojedobno i Plan 21, s kojim sad obećanjima idete pred birače?
Dugo smo radili na programu. Imali smo većinu toga još prije krize s COVID-19. Sada smo ga proširili ovim važnim dijelom koji daje odgovore na krizu koju je malo tko mogao predvidjeti, a koja je doslovno razorila gospodarstvo i uzdrmala cijelo društvo. Aktualna vlada nije adekvatno odgovorila na krizu. Nema nijedne grupacije u društvu koja bi mogla reći da se danas, nešto više od mjesec dana prije izbora, osjeća sigurnom. Posebno zato što je aktualna vlada tih nekoliko mjera koje je donijela „baždarila“ na tri mjeseca, a kad u lipnju to istekne nemaju odgovora što dalje. Umjesto da su zemlju pripremili na iduću fazu borbe s krizom, oni su neodgovorno pobjegli u izbore. Zato držim da će rješenja za aktualne probleme izazvane krizom biti važan dio predstojeće kampanje, upravo kako bi se smanjila neizvjesnost u kojoj žive mnogi u Hrvatskoj – radnici, poslodavci, umirovljenici, socijalno ugroženi građani. Kad je situacija već takva, naš je cilj da se izbori što prije odrade kako bismo što brže smijenili tu neodgovornu vladu koja iza sebe ostavlja mnoge upitnike i kako bismo, de facto, u prvom tjednu nakon formiranja nove vlade ponudili konkretna rješenja. Dakle, u ovom teškom trenutku za Hrvatsku od koalicije Restart nećete čuti prazna i nerealna obećanja već konkretne stvari s jasnim ciljevima i rokovima u kojima ćemo to realizirati.
Svi kažu da nas čeka težak kraj godine. Što bi to SDP napravio u prvom tjednu na vlasti, budete li u prilici?
Pripremili smo paket od pet ključnih odluka koje ćemo donijeti u prvih sedam dana nove vlade. Produljit ćemo mjeru za očuvanje radnih mjesta donošenjem zakona o skraćenom radnom vremenu. Svim poduzećima koja neće proraditi punim kapacitetom ovaj zakon omogućio bi zadržavanje radnika u skraćenom radnom vremenu, a financiranje razlike plaće osigurat ćemo kroz bespovratna sredstva iz Europskog socijalnog fonda i dijelom kroz sredstva iz europskog programa SURE. Kao drugo, donijet ćemo zakon o moratoriju na otplatu kredita i obveza po leasingu s produljenjem na 12 mjeseci kako bi se i poduzetnicima i građanima dalo “da dišu” i omogućilo dovoljno vremena da se financijski stabiliziraju. Teško je predvidjeti koliko će autobusa, apartmana, stanova, charter-plovila, strojeva, kamiona, automobila završiti na parkiralištima, skladištima ili u bilancama banaka i leasing društava nakon što budu zaplijenjeni zbog činjenice da vlada nije moratorij na otplatu dugova pomakla na 12 mjeseci. To moramo spriječiti jer od toga nitko ne bi imao koristi. Postoje određene naznake da banke sramežljivo idu u tom smjeru. Međutim, držimo da bi zakonska obveza bila snažan poticaj da se ta pitanja brže i efikasnije rješavaju, nešto slično onome što su napravili naši susjedi Slovenci. Nadalje, donijet ćemo odluku o direktnom kreditiranju koje će HBOR i HAMAG omogućiti mikro, malim i srednjim poduzetnicima i obrtnicima, te OPG-ovima. Nažalost, kreditiranje koje pružaju poslovne banke je potpuno stalo i njihova jedina šansa je da im se u kratkom roku pomogne kroz državne financijske institucije. Donijet ćemo set mjera za građane – to su uglavnom jednokratne pomoći kroz model tzv. helikopterskog novca za nove nezaposlene, nezaposlene koji ne primaju nikakvu naknadu s HZZ-a, umirovljenike i druge građane s niskim primanjima, te socijalno potrebite. SDP je taj paket već predstavio u Saboru, a vladajući su to glatko odbili. Prema našim projekcijama riječ je o više od milijun građana kojima treba materijalna pomoć za puko preživljavanje u uvjetima krize. Trebali su se ugledati na susjednu Sloveniju koja je upravo na taj način pomogla svojim građanima. Jer tako ne samo da se direktno pomaže građanima, već se održava i neka razina potrošnje koja je jako važna za održanje gospodarske aktivnosti. Konačno, po hitnoj proceduri donijet ćemo Zakon o obnovi potresom oštećenih zgrada u Gradu Zagrebu. HDZ-ova vlada i gradska uprava izdale su stanovnike Zagreba i pokazale da su im njihove fotelje u ovom trenutku najvažnije. Naša vlada u potpunosti će preuzeti odgovornost za projekt obnove te organizirati, koordinirati i osigurati sredstva po modelu 50% država,30% Grad Zagreb i 20% vlasnici.
Bernardić se šeće po Hrvatskoj i obećava i rast plaća, a po novome i obnovu Zagreba. Pa gdje naći novac za sve to?
Molim vas da napravimo vrlo jasnu granicu između ovih kratkoročnih mjera koje sam naveo i onoga što slijedi iza toga. Za ovih nekoliko mjera treba odmah osigurati sredstva. Za neke od njih država nema troška, primjer moratorija na kredite. Za neke će novac biti osiguran iz fondova i drugih programa EU. Za neke će trebati osigurati samo manji dio novca za 2020., primjerice za obnovu Grada Zagreba što će trajati i idućih nekoliko godina. Prema tome, tu kompromisa nema. Za ostatak novca krenut ćemo odmah prema financijskom tržištu u zemlji, a još vjerojatnije u inozemstvu kako bismo osigurali ono što aktualna Vlada nije. Već sada se zna da je Vlada osigurala financiranje samo za prvu polovicu godine (oko 35 milijardi kuna ili nešto više od 50% plana za 2020.), te je očigledno da se već sada suočila s manjkom novca u proračunu i da kasni s plaćanjima. Na primjer, kasne isplate naknada za očuvanje radnih mjesta. Treba znati da tehnička vlada u idućih par mjeseci ne može preuzimati nove obveze, a to znači da je upitno i to novo zaduživanje. Nismo sretni ni s time što je aktualna Vlada do sada „pokupila“ golemu likvidnost uglavnom na domaćem tržištu, te je tako umanjila šansu poduzeća „gladnih“ likvidnosti da dođu do novca. Ispraznila je mirovinske fondove, pritiskala ih na nisku kamatu ispod tržišne što je, nažalost, šteta za sve građane koji će biti budući umirovljenici, te pokupila svu dobit javnih poduzeća i onih u kojima ima vlasnički udjel – te tako smanjila potencijal za njihove buduće investicije.
Znači o rastu plaća ipak ćemo razgovarati naknadno?
Nećemo dugo čekati. U našem programu je precizno naznačeno što ide odmah, a što ide neštoposlije, ovisno o tome kako će se razvijati situacija s virusom, hoće li biti drugog vala na jesen i hoće li to još jednom snažno pogoditi gospodarstvo i državni proračun. Ozbiljna i odgovorna vlada mora razraditi scenarije i biti spremna na odgovore u svakom od njih. Ako toga novog vala ne bude i ako do kraja godine stabiliziramo gospodarstvo, „vratimo“ ljude na posao, obnovimo dobavne lance i povratimo izvoz, ponovno aktiviramo investicije koje je, usput rečeno, država srezala i u proračunu i u javnim poduzećima što još više podgrijava krizu – mogli bismo računati na to da ćemo već početkom iduće godine implementirati mjere koje vode ka povećanju plaća, kao i druge mjere novog poreznog rasterećenja. Izdvojio bih povećanje osobnog odbitka s 4.000 na 5.000 kuna što bi moglo povećati plaće za 700.000 naših radnika. Najavili smo povećanje minimalnih plaća na 4.000 kuna što ne ide na trošak države, ali i oslobađanje od 50% doprinosa na plaću – što jest na teret države. Odmah ćemo ukinuti porez na reinvestiranu dobit kako bismo potaknuli investicije. I ono što je važno za krizom najpogođeniji turistički sektor – smanjit ćemo stopu PDV-a u turizmu i ugostiteljstvu na 10%. Bit će tu još puno mjera, i poreznih i neporeznih, koje će poboljšati položaj naših građana, ali i poduzetnika. Od ukidanja poreza na promet za kupnju prve nekretnine – pretežito za mlade ljude, plaćanje PDV-a po naplaćenoj, a ne fakturiranoj realizaciji do maksimalnog iznosa propisanog EU direktivom, a razgovarat ćemo s poduzetnicima i o novom modelu plaćanja akontacije poreza na dobit kako bi se izbjegla situacija da poduzetnici kreditiraju državu. Samo da prevladamo ovu pošast koja nas je trenutačno zdravstveno i ekonomski ugrozila i unazadila.
Zna se čuti da kriza može biti i prilika. Kako ovu krizu pretvoriti u prednost?
Pa to je jedna fraza koja je održiva jedino ako imate ideju „kako“i ako se za to stvarno pripremite. Ja bih mogao reći da ćete u našem programu, koji će biti brzo prezentiran, naći i takvih ideja. Izdvojit ću samo dvije. Jedna je vezana za promjene u globalnoj ekonomiji koje nakon ove krize možemo očekivati. Mnogi govore o mogućnosti veće zaštite i zatvaranja velikih regionalnih svjetskih tržišta i „skraćivanja“ tzv. dobavnih lanaca. Može li Hrvatska to iskoristiti da razvije neke nove industrije i usluge koje će supstituirati dio potreba EU koji se sada zadovoljava iz tih tzv. trećih zemalja? Drugo je pitanje definiranja vlastitih prioriteta. Mi u Restartu, uz brzi gospodarski oporavak i rast, definirali smo još nekoliko prioriteta kao što su borba protiv korupcije, reforma državne i lokalne/regionalne samouprave, reforma zdravstvenog sektora, te među njima i sveobuhvatnu digitalnu transformaciju svih segmenata društva. Podsjećam na to da nas je ova kriza naučila koliko je važno „biti digitaliziran“. Koliko je važno da od kuće, sjedeći za računalom, možete raditi, možete sudjelovati u online nastavi, možete se prijaviti za dobivanje potpora, možete podići neki dokument, možete lako i brzo komunicirati itd. Digitalizaciju smo stavili u fokus i radi osiguranja transparentnosti države, eliminiranja potencijalnih izvoza korupcije i pogodovanja, ali to je i nova gospodarska niša za brojne mikro i male poduzetnike koji će sigurno sudjelovati u razvoju ideja i izradi brojnih aplikacija za državu, poduzeća i građane.
Što s našom ovisnosti o turizmu, kako to promijeniti, imate li i za to plan?
Ne očekujte da ćemo odustati od turizma zato što je tako osjetljiv na iznenadne i nepredvidljive događaje. To je sektor za koji imamo nevjerojatne prirodne, moglo bi se reći bogom dane pretpostavke. A da treba stvari mijenjati te brže razvijati neke druge sektore kao što su moderna tehnološki snažnija industrija koja nosi veću dodanu vrijednost, ili snažniji ICT sektor, veća poljoprivredna proizvodnja – to je svakome jasno. Na taj način turizam će se i dalje razvijati, ali će pasti njegov udjel u BDP-u, a ta diverzificirana struktura gospodarstva bit će i manje osjetljiva na šokove. Da smo se snažno opredijelili za to da damo dodatni poticaj oporavku turizma od ove krize govori i inicijativa da od iduće godine smanjimo PDV na turizam i ugostiteljstvo na 10% kako bismo jačali njegovu konkurentnost i pomogli da se što prije obnovi.
Koliku nezaposlenost očekujete ovog ljeta nakon što isteknuvladine mjere za spas radnih mjesta baždarene na tri mjeseca i kako to da se ta mjera nije vezala barem na šest mjeseci?
Nažalost, neki sektori poput turizma ili prometa kao i djelatnosti koje se snažno vežu na turizam neće doseći razinu aktivnosti iz razdoblja prije krize. Čim isteknu ove mjere, mogao bi se dogoditi val otkaza za dio radnika. I tu je naš najveći prigovor ovoj Vladi. Sjetite se da su kod donošenja ove mjere propustili obvezati poslodavce da barem neko vrijeme zadrže radnike za koje primaju potpore. Propustili su zabraniti isplatu dobiti, bonusa i nagrada onima koji primaju potpore. A onda su propustili definirati što iza 15. lipnja kad ove mjere isteknu. Ni odluke ni novca, što nikako nije dobro.
Koje reforme namjeravate provesti?
Uz oporavak gospodarstva ključni prioriteti su nam reforma javnog sektora, borba protiv korupcije i klijentelizma, cjelovita digitalna transformacija i reforma zdravstvenog sustava. I bez ove krize hrvatsko gospodarstvo je bilo iznimno ranjivo upravo zbog neracionalnosti i neučinkovitosti javnog sektora. To se jednako odnosi na institucije središnje države kao i na one na lokalnoj i regionalnoj razini. I javna uprava i javna poduzeća u proteklih nekoliko godina nakrcana su novim zaposlenima. Umjesto reforme i povećanja učinkovitosti javnom upravom dominira nepotizam, stranačka podobnost pa čak i mobbing svih onih koji nisu „podobni“. Umjesto novih ulaganja, javna poduzeća financiraju višak zaposlenih, pa se dobit kod onih koji je uopće ostvaruju srozala na pola. Zato smo odlučni i provest ćemo reformu državne uprave, a najveći broj usluga građanima i poduzetnicima digitalizirati. Provest ćemo i restrukturiranje javnih poduzeća. Povećat ćemo odgovornost uprava i nadzornih odbora za njihovo poslovanje i uvesti strože kriterije korporativnog upravljanja.
Što će biti s reformom lokalne i regionalne samouprave?
Dugo su mnoge političke stranke i vlade najavljivale ozbiljniju reformu sustava lokalne i regionalne samouprave, ali nije bilo hrabrosti da se uistinu započne taj proces. Mislim da je i ova kriza otkrila mnoge apsurde u tom segmentu. Osim rascjepkanosti i nefunkcionalnosti, imamo slučajeve da neke općine imaju 8.000, neki gradovi imaju 1.500, dok neke zagrebačke gradske četvrti imaju čak 70.000 stanovnika. Od 556 jedinica lokalne i regionalne samouprave gotovo 400 njih ima manje od 5.000 stanovnika, što je donja granica koja jamči kapacitet potreban za održivost i pružanje minimalnih lokalnih usluga. Takva situacija traži teritorijalnu i funkcionalnu reorganizaciju cijelog sustava. Planiramo postupno smanjenje broja jedinica lokalne samouprave uz vođenje računa o njihovom fiskalnom, odnosno financijskom kapacitetu. Racionalizirat ćemo broj dužnosnika i predstavnika u tijelima gradova i općina. Uredit ćemo zakonski volontersko obavljanje dužnosti u općinama, uz davanje gradovima statusa temeljnih lokalnih jedinica koje pružaju javne usluge na gravitirajućim područjima susjednih općina. To je ujedno i put za jačanje gradskih, urbanih aglomeracija. Cilj nam je provesti teritorijalnu reorganizaciju i racionalizaciju jedinica lokalne samouprave do kraja 2023. godine, kako bi se lokalni izbori u svibnju 2025. godine održali po novom ustroju.
SDP i HDZ prema zadnjim istraživanjima izjednačeni su. Međutim, s lijeve strane nema partnera s kojima bi SDP sutra mogao koalirati. Na koga SDP uopće računa?
Uspostavili smo veliki savez lijevih stranaka i stranaka centra i lijevog centra. Trenutačno dobro stojimo u procjeni rezultata izbora. Bit ćemo na ovim izborima prvi odabir građana i dobit ćemo priliku sastaviti većinu i imenovati novu vladu. Sada su tu SDP, HSS, HSU, Glas i Snaga, te manje regionalne stranke kao i istaknuti pojedinci. Još nismo završili sve pregovore i moguće je da će naša koalicija i dalje rasti.
Što je s Mostom, HNS-om? Jesu li i oni mogući partneri ako osvoje koji mandat?
Naš prirodni partner je svakako i IDS. Već je uvriježeno da se većini u Saboru pridruže i zastupnici nacionalnih manjina. Prema nekim analizama svi skupa mogli bismo imati većinu za sastavljanje nove parlamentarne većine i nove Vlade. S drugima ne kalkuliramo.
Kakve su vaše političke ambicije, opet ministarska funkcija, potpredsjednik Vlade?
Moja ambicija u ovom trenutku je pobjeda SDP-a i koalicije Restart na parlamentarnim izborima 5. srpnja.
Ima li SDP danas dovoljno kvalitetnih ljudi da preuzme sve najvažnije resore u državi?
Ja sam predsjednik Središnjeg savjeta SDP-a unutar kojega djeluje 20-tak stručnih savjeta koje vode stručnjaci, neki su od njih članovi, a neki čak i nisu članovi SDP-a. U svakom savjetu imate desetke izrazito kvalificiranih ljudi koji bez problema mogu preuzeti dužnosti u našoj budućoj vladi. Tu su i ljudi iz stranaka koje su dio koalicije Restart. Veliki je broj i onih koji imaju bogato iskustvo sudjelovanja u prethodnim vladama na različitim pozicijama, a s nama je i bivši predsjednik države. U svakom slučaju, ekipirani smo puno bolje nego što to mogu osigurati naši politički suparnici. Primjerice, u našem ekonomskom timu su bivši potpredsjednik Vlade, bivši ministar financija, bivši gradonačelnik i predsjednik uprave jedne od najvećih hrvatskih kompanija, tu su dva sveučilišna profesora ekonomije, jedan od najvećih stručnjaka za digitalizaciju u Hrvatskoj te mnogi drugi.
Je li jedno od obećanja i rezanje broja ministarstava?
Da. Spojit ćemo neka ministarstva i tako smanjiti njihov broj. Vjerojatno će biti i smanjenja uprava, kao i broja dužnosnika.
Grčić je jedan od glavnih razloga zašto SDP nikako ne bi smio dobiti vlast. Jedan od najgorih ministara uvjerljivo najgore vlade RH do sada.