'OPASNE RAZINE'

Lokalno stanovništvo jede radioaktivnu hranu 30 godina nakon Černobila

černobil
Foto: Reuters/PIXSELL
1/2
09.03.2016.
u 09:45

Ljudi u pogođenim područjima još uvijek dolaze u dodir s opasno visokim razinama radioaktivnosti od eksplozije u nuklearnoj elektrani iz travnja 1986.

Gospodarska kriza u Rusiji, Ukrajini i Bjelorusiji dovela je do prekidanja ili ograničavanja ispitivanja u područjima zagađenim černobilskom nuklearnom katastrofom te ljudi nastavljaju jesti hranu s opasnim razinama radioaktivnosti

Prema znanstvenim ispitivanjima provedenim uime skupine za zaštitu okoliša Greenpeace, ukupno zagađenje najvažnijim izotopima poput cezija-137 i stroncija-90 nešto je palo, ali se zadržava posebice na mjestima poput šuma.

Ljudi u pogođenim područjima još uvijek dolaze u dodir s opasno visokim razinama radioaktivnosti od eksplozije u nuklearnoj elektrani iz travnja 1986. koja je poslala oblak radioaktivnog materijala preko velikih dijelova Europe.

"On je u onome što jedu i što piju. On je u drvu koje koriste za građenje i lože kako bi se zagrijali", stoji u izvješću Greenpeacea naslovljenom "Nuklearni ožiljci: Trajna ostavština Černobila i Fukushime".

Istraživačko izvješće koje je Reuters vidio pred njegovo objavljivanje danas reklo je kako Ukrajina "više nema dovoljno sredstava da financira programe potrebne za odgovarajuću zaštitu ljudi...to znači da je izloženost radioaktivnosti ljudi koji još žive u zagađenim područjima vjerojatno u porastu".

Ukrajina ima velike gospodarske probleme pogoršane proruskom pobunom na njezinim istočnim teritorijima, dok Rusija i Bjelorusija isto tako imaju financijskih teškoća.

Istraživanje je utvrdilo kako su u nekim slučajevima poput žita razine radioaktivnosti u zagađenim područjima, gdje prema procjenama živi 5 milijuna ljudi, zapravo porasle.

Opasnost u šumama

Greenpeace je tekao kako je isto tako  proveo ispitivanja u područjima zagađenim katastrofom u Fukushimi u Japanu 2011. gdje su potres i tsunami oštetili nuklearnu centralu i doveli do velikog istjecanja radioaktivnih tvari.

Kao i u Černobilu i ovdje je utvrđeno da su šume oko mjesta nesreće postale skladišta radioaktivnog zagađenja koje se ne može očistiti.

"One će predstavljati opasnost za stanovništvo desetljećima ili čak stoljećima", reklo je izvješće.

Greenpeace je rekao kako su napori japanske vlade u dekontaminaciji do sada bili neodgovarajući te da ostavljaju vrata otvorenim za ponovno zagađivanje područja koja se smatralo očišćenim.

Dugotrajno izlaganje radijaciji može dovesti do teških oboljenja. Liječnici u područjima najteže pogođenim černobilskom katastrofom već dugo izvješćuju o velikom porastu oboljenja od raka.

>> Hrvat u Černobilu: Kao da je grad zaustavljen u jednoj sekundi

>> 'Sigurnije sam se osjećao u Bejrutu nego u Splitu sa Zg ili Bg tablicama'

Komentara 6

Avatar d-ano
d-ano
10:48 09.03.2016.

,,,sta mislite kako je u Japanu jos od Nagasakija i Hirosime,, nisu li vec Jamanci postali mutanti ,,,,a ovi ruski tek slijede,,,a i manje su opasni jer ih je manje i pripadaju rusiji,,,japanski sidrom se jos povecao nakon Fukushime 1...on Fukushime 1...o posljedicama po svijet se malo prica jer se partikli jos i danas vrte na vedrom nasem nebu......

Avatar superhik74
superhik74
16:10 09.03.2016.

Ovi is Reuters-a (Rothschild company) vise ne znaju sto ce izmisljati. Malo zemljopisa ne bi skodilo, Cernobil se nalazi u sjevernoj Ukrajini, nedaleko granice s Bjelorusijom, dok s Rusijom nema nikakve veze, niti se nalazi u Rusiji niti blizu Rusije. Osim toga nesreca se dogodila 1986 godine sto je prije tocno 30 godina.

ST
Startrack
12:20 09.03.2016.

Atomske bombe bacene na Hirosimu i Nagasaki proizvele su nekolko tisuca puta manje radijacije nego cernobil.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije