Grijanje na pele omogućuje velike uštede, a uz iste toplinske učinke kao i kod grijanja sa fosilnim energentima, istaknuto je na današnjoj konferenciji za novinare Udruge proizvođača peleta, drvne biomase i pripadajućih tehnologija i Hrvatskog drvnog klastera koja je održana u Vinkovcima. Tom prilikom predstavljena je i inicijativa kojom su pozvali nadležne institucije da se kroz sustav javne nabave većina javnih objekata umjesto na fosilna goriva grije na pelet kao obnovljivi izvor energije, što donosi velike uštede.
Prema riječima tajnika klastera Darka Motika, koji je i profesor na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, grijanje na pelete omogućava značajne uštede, a jamči i ostajanje novca u Hrvatskoj, a ne da se radi kupovine plina i drugih goriva financiraju strane tvrtke.
- U odnosu na plin grijanje na pelete povoljnije je 20 posto, a u odnosu na naftu čak 40 posto. Pri tome se bilježe i značajno manja zagađenja CO2. Najbitnije je da Hrvatska raspolaže sa dovoljnim količinama sirovine pri čemu se iz godine u godinu šumska biomasa obnavlja, odnosno, bilježimo veći prirast šume nego što je posiječemo tijekom godine, rekao je Motik.
U Hrvatskoj trenutno djeluje 15-ak proizvođača peleta koji godišnje proizvedu oko 250 tisuća tona ovoga energenta, Najveći dio proizvodnje, čak preko 90 posto se izvozi i to najvećim dijelom u Njemačku, Italiju, Austriju i Sloveniju. Pojašnjavajući inicijativu rečeno je kako 3200 javnih naručitelja u Hrvatskoj direktno i autonomno odlučuju o vrsti grijanja. Istaknuto je kako je to prilika da Hrvatska energetski postane neovisna s obzirom da ima dovoljne količine sirovine, posjeduje tehnologiju, a u isto vrijeme ostvarile bi se i značajne uštede. Na taj način država bi došla do sredstava koja bi se mogla usmjeriti dalje.
O kolikim uštedama se radi rečeno je na primjeru grijanja obrazovnih institucija koje godišnje na ime grijanja izdvajaju oko 250 milijuna kuna. Prebacivanjem na grijanje na pelete ostvarile bi se uštede i do 30 posto, odnosno, minimalno 100 milijuna kuna. Kako bi se sustav prebacio na grijanje na pelete potrebno je prilagoditi i sustav grijanja koji se, kako je rečeno, isplati u roku od 3 do 5 godina. Da su razvijene zemlje već prepoznale prednosti peleta kao energenta govori i primjer Italije koja godišnje proizvede 500.000 tona peleta, a troši 3,5 milijuna tona.
>> Grijanjem na pelete prepolovili troškove za pola milijuna kuna
>> Hrvatska može i mora više koristiti obnovljive izvore energije
Ulje i peći na ulje bile jeftine, poskupilo ulje ugrađeni plinske peči prešli na plin, poskupio plin ugradili peći na drva prešli na drva, drva sve skuplja ugradili peči za pelete automate za pelete. Da su novac za nove pećii na plin nova peć za drva drvarne drva i automatsko punjenje peleta uložili u novu stolariju i toplotnu oblogu stambenih objekata imali bi iste troškove a manje posla.