Ukidanje pečata trebao bi biti početak kompleksnijih reformskih promjena, istaknuo je guverner Boris Vujčić na konferenciji Tržišta novca u Opatiji. Struktura hrvatskog gospodarstva i dalje je razmjerno nepovoljna i ono mora ovladati kompleksnijim i naprednijim proizvodima i uslugama, a da bi to mogli, Vlada mora uklanjati prepreke koje koče poduzetnike. Oni sami kažu da su na prvom mjestu problemi s naplatom, kompleksnost i neusklađenost propisa te, kao treći veliki problem, dostupnost kredita. Izvoz robe i turizam najzaslužniji su što je Hrvatska prekinula niz od šest godina kontinuiranog pada BDP-a, no srednje velika poduzeća najbolje su iskoristila priliku koju im je donijelo zajedničko tržište EU.
7 od 10 eura od usluga turizma
Izvoz i turizam i dalje će biti glavni generatori gospodarskog oporavka, no zbog ograničenih kapaciteta središnja banka ne očekuje ponavljanje rekordnih stopa rasta iz protekle godine. Hrvatski izvoz usluga zbog visoke ovisnosti o turizmu sliči izvozu nerazvijenih zemalja, dok sve druge zemlje EU, pa čak i one turističke, izvoze i mnoge druge vrste usluga, poput prijevoza, telekomunikacijskih te ostalih poslovnih usluga. Kod nas 7 od 10 eura zarađenih na uslugama pripada turizmu, za razliku od ostalih europskih turističkih zemalja gdje turizmu pripada tri od deset eura. Tek u zadnje vrijeme u Hrvatskoj jača izvoz računalnih usluga. Guverner je naglasio da je izvoz u većini zemalja, a posebno u malim otvorenim ekonomijama, koncentriran unutar malog broja poduzeća. Deset najvećih hrvatskih izvoznika stvara 29% posto ukupnog izvoza, što je približno jednako prosječnoj razini zemalja srednje i istočne Europe. Detaljnija analiza promjene tržišnog udjela robnog izvoza pokazuje da u posljednjim godinama, a posebno nakon pristupanja EU, sve više raste važnost srednjih i malih poduzeća. U odnosu na strukturu iz 2008., neznatno se povećala zastupljenost proizvoda intenzivnih znanjem koji se lako imitiraju – sa 6 na 9 posto, posebno medicinskih i farmaceutskih proizvoda te aparata za telekomunikacije. Dvanaest od 100 eura koji se zarade u izvozu dolaze iz kapitalno-intenzivnih proizvoda (prije je bilo devet) kao što su električna energija, vozila, čelik, pića i duhan. S druge strane, udio proizvoda intenzivnih znanjem koji se teško imitiraju znatno se smanjio, poglavito pod utjecajem pada izvoza brodova s 33 na 21 posto. I dalje dominantan udio izvoza drže proizvodi koji su intenzivni sirovinama (29%) i radom (29%), što zapravo znači da se 58 posto izvoza temelji na jeftinoj radnoj snazi i trupcima.
– Unatoč pozitivnim pomacima, struktura hrvatskog izvoza nepovoljna je u odnosu na usporedive zemlje. Tako, na primjer, indeks sofisticiranosti izvoza, koji mjeri razinu dohotka svojstvenu strukturi izvoza pojedine zemlje, pokazuje da se hrvatski izvoz znatno razlikuje od onog u bogatijim zemljama. Uzrok je u njegovoj strukturi, u kojoj je još uvijek relativno niska zastupljenost visokotehnoloških proizvoda (oko 5%) u odnosu na druge zemlje srednje Europe (npr. u Češkoj i Mađarskoj oko 15%) – ističe Vujčić, koji ponavlja da ne postoji direktna veza između kretanja tečaja i izvoza, ali dokazano je da izvoz ovisi o poslovnom okružju, priljevu ulaganja u izvozno orijentirane sektore, geografskoj i proizvodnoj strukturi izvoza te ulaganjima u istraživanje i razvoj.
Fiskalna prilagodba u 2015. godini bila je izrazito snažna te je premašila očekivanja HNB-a, Europske komisije, ali i nositelja fiskalne vlasti. Vujčić ističe da bi se buduća konsolidacija državnih financija morala u većoj mjeri oslanjati na tekuće rashode, a ne smanjenje investicija.
Plaće niže no što se mislilo
Nova metodologija pokazala je da su plaće u realnom sektoru niže nego što se mislilo i to pokazuje da je Hrvatska i konkurentnija nego što se mislilo. Marko Jurčić, gospodarski savjetnik predsjednice, kazao je da naše gospodarstvo više raste po inerciji nego zbog nekih pametnih politika. Dodao je da se treba osloboditi populističkih mjera, istaknuvši da, primjerice, sufinanciranje stanogradnje ne daje multiplikativni učinak.
Jedine reforme su Lozančić i Karamarkovo kadroviranje po policiji.