Istraživanje Eurobarometar koje osluškuje trendove građana zemalja članica Europske unije pokazalo je da samo 40 posto Hrvata podupire i vjeruje u euro. Pad povjerenja u euro bilježi se u ovom istraživanju u posljednje tri godine, odnosno od studenog 2015. kada je euro podupiralo 56 posto ispitanika.
Istodobno, skeptični smo i prema Europskoj uniji što se vidi po podatku da manje od polovice stanovništva vjeruje u EU. Eurobarometar pokazuje, naime, podršku od 48 posto građana. Na prvi pogled čini se da smo euroskeptici, ali drugi rezultati pokazuju suprotno.
Građani nisu zadovoljni
Naime, čak 66 posto ispitanika u istom istraživanju smatra se europejcima, gospodarstvo EU ocjenjuje izvrsnim ocjenama, a u potencijal domaće ekonomije ne vjeruje. Nameće se tako zaključak da naši građani nisu zadovoljni našom pozicijom u Europskoj uniji ni kako smo iskoristili ulazak u skupinu razvijenih zemalja pa stoga ne vjeruju ni da će nam supstitucija kune eurom donijeti rast standarda i bolje ekonomske prilike.
U tom ozračju Hrvatska priprema pokretanje postupka adopcije eura pa bi prema postojećem planu u svibnju iz Hrvatske trebao biti poslan i formalni zahtjev u obliku pisma namjere Europskoj središnjoj banci kojim pokrećemo proceduru. Za početak na temelju makroekonomskih podataka i aktivnosti vladajućih kandidirat ćemo se za ulazak u tečajni mehanizam u kojem ćemo provesti dvije godine.
Tijekom tog razdoblja tečaj kune i eura mora biti fiksan, inflacija ne smije bitno oscilirati, a da bismo zadovoljili uvjete za uvođenje eura, ne smije biti ni bitnih potresa u ekonomiji. Ako se zadovolje svi standardi, u svibnju 2021. mogli bismo dobiti zeleno svjetlo za ulazak u eurozonu, što znači da bi najranije prvog dana 2022. godine Hrvatska mogla dobiti euro. Eurozona, odnosno monetarna unija, jedan je od temeljnih ciljeva europske integracije, a Vlada ne treba potporu građana u obliku posebnog referenduma da bi uvela europsku valutu u domaći sustav, iako su mnoge države u EU odlučile provesti referendum i građanima prepustiti tu odluku, a neki su referendumi pokazali i da nema podrške među građanima.
Nije to iznenađenje s obzirom na to da su i velike ekonomije poput Italije nakon uvođenja eura pretrpjele pad standarda građana te osjetan rast cijena, ali stručnjaci iz Hrvatske narodne banke uvjeravaju da kod nas neće biti tako. Vlada i HNB od prošle godine, od kada je usvojena tzv. eurostrategija, u sklopu javne rasprave provodi kampanju podrške adopciji eura pa su HNB i HGK tijekom te kampanje razgovarali s poslodavcima i sindikatima te obišli 17 županija.
Provodi se eurostrategija
Guverner HNB-a Boris Vujčić uvjerava da će cijene u godini uvođenja eura porasti minimalno 0,02 posto te da će se krediti konvertirati u eure po utvrđenom tečaju. Prednosti eura su i nestanak troškova vezanih za tečajne razlike te snižavanje rizika zemlje što automatski utječe na kamatne stope. Naime, upravo je taj rizik odgovor na pitanje zašto i u vremenima povijesno niskih kamata prosječan Hrvat na stambeni kredit plaća 60 posto veću kamatu nego Slovenac. S obzirom na visoku euriziranost štednje, u tom se dijelu ne bi bitno mijenjali uvjeti za građane pa se čini da bi uvođenje eura Hrvatskoj i njezinim građanima samo koristilo ako se iz jednadžbe isključi gubitak monetarne suverenosti koju daje domaća valuta.
Guverner Vujčić objašnjava da rezultati Eurobarometra nisu relevantni jer anketno pitanje glasi: jeste li za ili protiv: Europske ekonomske i monetarne unije s jednom valutom, eurom?
– Interna anketa HNB-a provedena u rujnu pokazuje da uvođenje eura podržava 58 posto ispitanih građana – kazao je guverner Vujčić. Eurostrategija se bez obzira na sentiment građana provodi pa je vrlo izvjesno da ćemo uskoro ipak plaćati eurima, a ne kunama.
>> Što nam donosi smanjenje PDV-a?
Provjeri tih 58% na referendumu ako si toliko siguran....hahaha naravno da im ne pada na pamet !