Unutarstranačke izbore u HDZ-u, tijekom kojih je Andrej Plenković potvrđen za predsjednika stranke u još jednom mandatu, u ožujku je prekinula epidemija koronavirusa. Uz predsjednika, HDZ je do tada uspio izabrati i njegova zamjenika i četvero potpredsjednika. Izabrano je i gotovo 3000 članova temeljnih ogranaka i njihovih izvršnih odbora te izaslanika u općinske, gradske i županijske skupštine stranke. Proces se trebao nastaviti izborom predsjednika i potpredsjednika svih organizacija, kojima je mandat već istekao, izborom delegata za sabor stranke i na kraju izborom preostalih članova Predsjedništva HDZ-a na samom saboru stranke.
Podijeljene organizacije
Hoće li, kada i kako nastaviti proces koji je prekinuo COVID-19, stranačka će tijela odlučiti vrlo brzo, a u stranačkim kuloarima proteklih su se dana spominjali argumenti za nastavak unutarstranačkih izbora i oni protiv. Jasan stav o ovome nije zauzelo ni Predsjedništvo stranke, u kojem dio članova misli da ne bi bilo oportuno stvarati pritiske u stranačkim organizacijama u razdoblju do lokalnih izbora. Argument za odgodu izbora je i činjenica da stranački statut ionako propisuje da se izbori u stranačkim organizacijama moraju provesti u roku od šest mjeseci nakon lokalnih izbora, što bi značilo da bi stranačke organizacije HDZ-a dva puta u manje od godinu dana birale svoja vodstva.
Dodatni razlog za odgodu izbora su i epidemiološke mjere, koje bi stranka teško mogla ispoštovati kad bi sazivala izborne skupštine u nekim sredinama u kojima ne postoje ni adekvatne dvorane. Pa ipak, u stranci su svjesni da bi im s čelnicima lokalnih organizacija kojima je istekao mandat bilo teško kvalitetno pripremiti lokalne izbore. Posebno se to odnosi na sredine u kojima su uzdrmani unutarstranački odnosi, pri čemu nije nevažna ni činjenica da su se organizacije podijelile i uoči izbora za predsjednika stranke, na kojima su se žestoko sukobile Plenkovićeva i poražena struja Mire Kovača.
Zbog toga se u stranci mogu čuti i prijedlozi da se organizacije u nekim sredinama raspuste i da se imenuju povjerenici koji bi vodili organizacije do lokalnih i izbora novih vodstava, pri čemu se ističe kako je riječ o organizacijama koje ni na lokalnim ni na parlamentarnim izborima ne postižu zadovoljavajuće rezultate. U ovom kontekstu se, među ostalim, neslužbeno spominjala mogućnost raspuštanja zagrebačke organizacije HDZ-a.
Jučer se, međutim, iskristalizirala još jedna opcija, a iznio ju je potpredsjednik stranke Branko Bačić u studiju Večernjeg lista. Bačić je potvrdio da će HDZ-ova tijela vrlo brzo donijeti konačnu odluku o tome hoće li nastaviti unutarstranačke izbore, pri čemu je naglasio i da postoji mogućnost da se u općinskim, gradskim i županijskim organizacijama zbog epidemiološke situacije izaberu samo čelnici, koji će onda do nastavka procesa preuzeti i funkciju kompletnih stranačkih odbora.
VIDEO: Bačić: Vlada HDZ-a uskoro će regulirati rad nedjeljom
– Postoji mogućnost da, kao što smo izabrali predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednike na nacionalnoj razini, izaberemo i sve funkcije koje se biraju po načelu jedan član – jedan glas, dakle predsjednike i potpredsjednike općinskih, gradskih i županijskih organizacija – kazao je Bačić.
Na pitanje što bi u tom slučaju bilo s odborima stranačkih organizacija kojima je istekao mandat, odgovara kako bi oni teško mogli opstati kad više ne bi imali svoje predsjednike.
– Postoji način da ih na određeno vrijeme mijenjaju legalno izabrani predsjednici općinskih i gradskih organizacija, koji imaju strašan izborni legitimitet, pa da oni određeno vrijeme obavljaju dužnost odbora. Vidjet ćemo koji ćemo od ovih modela izabrati kako bismo sa snažnijim legitimitetom ušli u lokalne izbore, na kojima će, uvjeren sam, HDZ ostvariti sjajan rezultat – kazao je Bačić.
Karamarkovo Predsjedništvo
Odluči li se stranka na ovu varijantu, izbjeći će, dakle, sazivanje u doba epidemije izbornih skupština na nižim organizacijskim razinama koje ponegdje broje i 350 ljudi. Izravne izbore čelnika organizacija može, pak, provesti uz poštivanje epidemioloških mjera koje su se provodile i na parlamentarnim izborima.
Ovo bi rješenje istodobno značilo i odgađanje na nepoznat rok nastavka izbora na nacionalnoj razini, budući da se bez skupština lokalnih i regionalnih organizacija ne mogu izabrati ni izaslanici za sabor HDZ-a. Tako bi do daljnjega stranka nastavila funkcionirati s članovima Predsjedništva, Nacionalnog vijeća i Središnjeg odbora izabranima još u vrijeme Tomislava Karamarka
