U dogovoru s aerodromima izradit će se procedure prema kojima će let Helikopterske hitne medicinske službe na odgovarajući način imati prioritet pri uzlijetanju, ističu u Ministarstvu zdravstva odgovarajući na kritike po pitanju lokacije helikopterskih baza i nedostatku i neadekvatnostima bolničkih helidroma. Za Dalmaciju se planiraju dvije helikopterske baze kako bi se u okviru "zlatnog sata" pokrilo područje do krajnjeg juga i sjevernog dijela Dalmacije, što je pokazala i Studija izvodljivosti uspostave HHMS-a.
– Stoga nam je cilj do kraja 2024. godine osposobiti trajno rješenje za Dalmaciju i započeti premještanje HHMS baze za Split na novu lokaciju, što je predviđeno i u prijedlogu dokumentacije o nabavi – kažu u MIZ-u.
Projekt starta s četiri baze – Pleso u Velikoj Gorici, Klisa u Osijeku, Brač i Omišalj. Dubrovačko područje i dalje će se pokrivati kao i do sada, MUP-ovim helikopterima koji polijeću s Čilipa. Brač je privremeno rješenje, a još se razmatra na koju će se kopnenu lokaciju naknadno premjestiti baza za Dalmaciju. Naime, Dalmacija zbog svog oblika, površine, ruralnih i udaljenih područja, manje dostupnosti bolničke zdravstvene zaštite i velikog povećanja stanovništva u ljetnim mjesecima ima najveći broj intervencija hitnog zračnog medicinskog prijevoza u zadnjih desetak godina. Ovog su ljeta tamo uspostavljene i brze brodice Hitne pomoći.
– Kako bi se preciznije definirale optimalne stalne lokacije standardiziranih samostojećih baza, osim radijusa od 85 NM, koji čini 30 minuta leta helikoptera, uzet će se u obzir najveća moguća pokrivenost stanovništva i turista HHMS službom, brojnost turističkih sadržaja i razvijenost cestovnih prometnica kao faktora koji utječu na broj prometnih nesreća s ciljem zbrinjavanja pacijenata u vremenu "zlatnog sata" i umanjenjem posljedica traumatskih stanja pacijenata. Do kraja ove godine imat ćemo prijedlog mreže stalnih standardiziranih samostojećih baza za cijelo područje RH – najavljuju u Ministarstvu.
POVEZANI ČLANCI:
Činjenica je da mnoge bolnice nemaju helidrom, dok neki postojeći zahtijevaju dodatni prijevoz unesrećenih pacijenata bolničkim vozilima do operacijske sale ili hitnog bolničkog prijma, nakon iskrcaja iz helikoptera, što produljuje vrijeme zbrinjavanja. Odgovarajući na te kritike, ističe se da je Ministarstvo zdravstva odobrilo dodatna sredstva za dogradnju i certificiranje postojećeg helidroma KBC-a Split. Za KBC Osijek predviđeno je trenutačno jedino moguće rješenje operativne površine za slijetanje helikoptera u blizini bolnice. KBC Rijeka zbog svog djelovanja na više lokaliteta ima dva Objedinjena hitna bolnička prijma – jedan u centru grada i jedan na Sušaku.
– Stoga je u postojećim prostornim i infrastrukturnim okolnostima trenutačna pozicija helidroma za potrebe HHMS-a smještena na primjerenoj lokaciji jer je ona male i približno jednake prometne udaljenosti od oba OHBP-a Kliničkog bolničkog centra Rijeka što uz dobru cestovnu povezanost jamči transport bolesnika u minimalnom vremenu – objašnjavaju iz MIZ-a. Dodaju da je u planu i izgradnja novog KBC-a Osijek i III. faza KBC-a Rijeka, koja predviđa preseljenje riječke bolnice na Sušak. Idejna rješenja za izgradnju oba KBC-a predviđaju izgradnju helidroma.
Ministarstvo zdravstva razvija održivi plan mreže bolničkih helidroma koji uključuje postojeće helidrome i smjernice za uspostavu helidroma kod većih bolničkih centara i odabranih bolnica vezano za sekundarne letove – zaključuju u resornom ministarstvu.
