Bez obzira što većina dežurnih kritičara utemeljenje HZ-HB, čiji se 14-godišnji jubilej slavi danas, percipira kao paradržavnu tvorevinu, koja je kako stoji u optužnici Haaškog tužiteljstva trebala ući u sastav "Velike Hrvatske", njeno postojanje u prijelomnom trenutku za BiH imalo je čistu pragmatičnu korist. Upravo je kroz instituciju HZ-HB formalizirana prva organizirana vojna obrana HVO-a koja je prva pružila otpor agresorskim namjerama srbijanskog vodstva na BiH. Bez ikakve glorifikacije HZ-HB, nesporna je činjenica da su prve puške i preko HVO-a isporučene nenaoružanom bošnjačkom narodu, koji se nakon nekoliko mjeseci zakašnjenja vojno organizira kroz Armiju BiH.
Protiv HVO-a, kao produkta HZ-HB, nisu niti bošnjački intelektualci prof. Kasumović i Bašić koji u svom enciklopedijskom rječniku, HVO definiraju "kao vojni oblik organiziranja hrvatskog naroda u BiH koji je 8. travnja 1992. godine organiziran odlukom hrvatskih političkih predstavnika, radi zaštite od srpsko-crnogorske agresije". Transformacija HZ-HB u HR-HB koja dobiva atribute države, jedan dio državnog prostora u ratom uništenoj BiH ostaje jedina spona s normalnim ostatkom svijeta, preko kojeg tisuće izbjeglica bošnjačke i hrvatske nacionalnosti spašava gole živote.
Ne treba zaboraviti da je nekima HR-HB poslužila kao odličan manevarski prostor za brzo i netransparentno bogaćenje, a dojučerašnjim anonimcima karata za ulazak u društvo političkih elita, od čijih recidiva žive i danas. No, činjenica da je postojanje HZ-HB, potom i HR-HB respektirao bošnjački državni vrh. To se vidi iz razgovora koje je oko administrativno-političkog ustroja buduće BiH vodio Alija Izetbegović s Matom Bobanom. To u svom svjedočenju najbolje potvrđuje prof. dr. Muhamed Borogovac, koji je 22. prosinca 1992. s predsjednikom Predsjedništva, Alijom Izetbegovićem, imao razgovor s Matom Bobanom, na temu "formiranju zajedničke komisije radi izrade zajedničkog prijedloga administrativno-političkog i prostornog uređenja države BiH". U komisiji koju je vodio prof. dr. Kasim Trnka, prof. Borogovac bio je stručni član.
Tada se prema njegovim tvrdnjama raspravljalo o karti koju je osobno ponudio Mate Boban. Upravo je neumski susret bio uvod za "Genevski plan" iz kojeg se kasnije izrodio Washingtonski sporazum. Nakon 14 godina HZ-HB u Hrvatskom narodu u BiH, ostala je još kao sintagma za neke društveno-kulturne institucije i javna poduzeća. Karte kao i 1992. i 1993. godine ponovno se revidiraju.
