MOSTAR - Istraživači međunarodne američko-engleske tvrtke NOBEL
Corporation došli su do zaključka da čovjek tijekom svoga života,
naročito u Hercegovini, popije više od 200 kilograma kamenja. NOBEL
Corporation svoja predstavništva ima u svim europskim zemljama i bavi
se problematikom onečišćenja pitke vode i posljedicama koje se javljaju
kod čovjeka konzumiranjem takve vode. No, kad je riječ o samoj tvrdoći
vode, stručnjaci naglašavaju da ona nije opasnost za zdravlje ljudi.
Stoga ni kamenac, kako misli većina, u ljudskom organizmu ne nastaje
zbog konzumiranja tvrde vode.
Tvrda voda nije štetna za zdravlje ljudi i najviše utječe na sam
okus vode. Naročito je štetna u industriji i domaćinstvu jer otežava
tehnološke procese i stvara kamenac u cijevima i kotlovima pri
zagrijavanju; u takvoj vodi povrće se teže kuha, deterdžent-sapun teže
pjeni i dolazi do njegove veće potrošnje. Stoga bi mogli kazati da
tvrda voda negativno utječe najviše na ekonomiju kaže magistar
Seid Bobar iz Zavoda za javno zdravstvo Zapadnohercegovačke županije.
On objašnjava kako su, da bi došlo do pretvaranja hidrokarbonata u
karbonat (kamenac) iz vode, potrebne visoke temperature. Budući da
organizam ne može proizvesti toliko visoke temperature, tvrda voda ne
može na njega niti značajnije utjecati. No, ono što je naročito
zanimljivo je da kamenac u organizmu čovjeka, naročito na području
Hercegovine, nastaje pretjeranom konzumacijom povrća koje sadrži puno
oksalata, potom mliječnih proizvoda, čokolade upozorava Bobar.
Tvrdoća vode fizikalna je karakteristika koju čine soli Ca, Mg, Fe i
Al, a u BiH izražava se njemačkim stupnjem. Istraživanja županijskog
Zavoda pokazala su da je voda najmekša u sjevernom djelu županije,
odnosno Prozoru-Rami, u Jablanici je srednje meka, dok je već do
Bijelog Polja umjereno tvrda. Tvrda voda izmjerena je od Bijelopoljske
kotline do Bune, dok je najveći stupanj tvrdoće vode zabilježen u
Čapljini i Ljubuškom.
Istraživanje međunarodne tvrtke NOBEL Corporation o tvrdoći vode