Tek kad je novi Pravilnik o organizaciji izvanbolničke hitne službe objavljen u Narodnim novinama, vidjelo se da je iz njega, suprotno prijedlogu Povjerenstva Ministarstva zdravstva koje je izrađivalo Pravilnik, "ispalo" uvođenje specijalizacije iz hitne medicinske pomoći. - To je pogrešna odluka ministra zdravstva - kaže dr. Vlasta Jasprica-Hrelec, članica Povjerenstva i ravnateljica Ustanove za hitnu medicinsku pomoć u Zagrebu.
Otkad se radi na reformi hitne pomoći stalno se isticala potreba uvođenja specijalizacije za to područje.
- Moja je osobna odluka da se iz novog pravilnika izostavi specijalizacija hitne pomoći. Jer, da sam je odobrio, a nakon što je za liječnika opće medicine uvedena specijalizacija obiteljske medicine, zatvorio bi se jedini preostali sustav gdje se mogu zaposliti mladi liječnici bez specijalizacije - obrazlaže dr. Andro Vlahušić, iako priznaje da je namjera Povjerenstva bila dobra. Posao u vozilu, na terenu, napominje, ide među najteže, pa je pitanje mora li i može li liječnik -specijalist hitne medicine zauvijek raditi u hitnoj. A još nemamo bolnički hitni prijam gdje bi specijalisti radili.
Dr. Jasprica-Hrelec smatra apsurdnim da jedino u hitnoj mogu raditi liječnici bez iskustva. Uvođenje specijalizacije potrebno je i zbog reforme bolničkog sustava koja predviđa odjele jedinstvenog hitnog prijma na kojima bi radili specijalisti. - Velik broj europskih zemalja ima specijalizaciju iz hitne ili je uvode. Preko stručnog Društva za hitnu medicinsku pomoć od 1990. borimo se za specijalizaciju i kako su se ministri mijenjali, tako smo mi slali svoj zahtjev. Nijedan nije imao dovoljno razumijevanja - kaže dr. Jasprica-Hrelec - ali odustati nećemo.
U ostalom dijelu Pravilnika spora nema. - Kad se u potpunosti bude provodio, a trebat će za to i dvije godine, građanima će donijeti bržu, dostupniju i na razini države u standardima izjednačenu hitnu pomoć. Jedinice hitne pomoći pri domovima zdravlja sada imaju gradovi iznad 35.000 stanovnika, a samo Zagreb, Split, Osijek i Rijeka samostalne ustanove za hitnu pomoć. U manjim mjestima taj posao obavljaju liječnici obiteljske medicine - kaže dr. Jasprica-Hrelec.
Po novome, svaka će županija u županijskom centru imati službu za hitnu pomoć s punktovima po terenu. Županija odlučuje, ovisno o terenu i koncentraciji stanovnika, gdje će biti punktovi kao i to hoće li hitna služba biti samostalna ustanova ili pri domu zdravlja. Valja podsjetiti da po novome svaka županija ima jedan dom zdravlja.
Diana Glavina
