JOHANNESBURG - Uspjeh pregovora o obnovi ugroženog ribljeg fonda u morima i oceanima, prvog konkretnog dogovora u Johannesburgu, unio je tračak optimizma na summit o održivom razvoju, ali samo nakratko. Prve rasprave trećeg dana summita, fokusirane na klimu i okoliš, iznova su pokazale da u stavovima delegacija postoje nepremostive razlike što mnoge pregovore čini izlišnima.
U nedostatku stvarnih rezultata razgovora, u Johannesburgu ne manjka bombastičnih izjava. Jučer je tako pozvano na objavu "hladnog rata" globalnom zatopljenju. Izrečeno je to na okruglom stolu znanosti i tehnologije gdje se niz stručnjaka složio da je hitno potrebna akcija zbog šteta u klimi i atmosferi izazvanih ljudskim djelovanjem. Unatoč slaganju stručnjaka, na tom su pitanju najvidljivija trvenja "zelenih" i krupnog kapitala koji dominira summitom. Iako su ekološke skupine zabilježile čak i pobjedu nad korporacijama, uspjevši u nacrt "akcijskog plana" summita vratiti dio koji govori o odgovornosti industrije za zagađivanje, nema naznaka da će uspjeti pokušaji da bogati više koriste obnovljive izvore energije poput vjetra i sunca.
Južnoameričke države, predvođene Brazilom, predlažu tako da se sve zemlje na summitu obvežu da će povećati udio "čiste" energije za deset posto još ovog desetljeća. Europska unija, međutim, zagovara rast od samo jednog postotka dok Amerika, praćena Japanom, Kanadom, Australijom i arapskim naftaškim zemljama, odbija nove obveze u tom pogledu. Glavni stručnjak Svjetske banke Robert Watson požalio se da su organizatori summita potpuno zanemarili globalne klimatske promjene, dijelom i da na dolazak privole američkoga predsjednika Busha nakon odbijanja potpisa na protokola iz Kyota. Watson upozorava da, ako izostane akcija, poplave i suše kakve pustoše dijelove Azije i Europe mogu postati pravilom. (B. Ke., agencije)
