RAST EKONOMIJE

HNB: Gospodarstvo će ove godine rasti 3,6, a plaće 14,9 posto u odnosu na 2023.

Od 1. siječnja euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamijenit će kunu
Igor Soban/PIXSELL
17.09.2024.
u 16:00

Iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, koji odražavaju snažan rast plaća i potražnju za ugostiteljskim i smještajnim uslugama.

Hrvatska narodna banka revidirala je procjenu rasta domaćeg gospodarstva na više te očekuje ubrzanje rasta realnog BDP-a u ovoj godini na 3,6 posto. Vjeruju da će ekonomija rasti zbog nastavka snažnog rasta osobne potrošnje, podržane rastom realnog raspoloživog dohotka stanovništva, te znatnog jačanja investicijske aktivnosti. Pritom bi, s obzirom na iznimno snažan rast u prvoj polovini 2024., rast investicija u ovoj godini mogao dosegnuti dvoznamenkasti iznos (10,5 posto) te zamjetno nadmašiti ranije projekcije, odražavajući povoljna kretanja u privatnom i javnom sektoru. S druge strane, očekuje se znatno manji doprinos neto izvoza rastu BDP-a ponajprije zbog izraženijeg rasta uvoza te pada izvoza usluga u prvoj polovini godine. 

- Dijelom su takva kretanja rezultat nepovoljnih baznih učinaka s početka godine (početkom 2023. snažno se jednokratno povećao izvoz usluga oplemenjivanja), a dijelom i prigušenog realnog izvoza turističkih usluga povezanog sa snažnim rastom cijena u uslužnom sektoru, iako bi nominalni prihodi od turizma ove godine mogli dosegnuti rekordne razine, navode analitičari središnje banke.  Rast BDP-a za ovu godinu povećan je za 0,4 postotnih bodova u odnosu na projekciju iz lipnja ove godine. U ostatku projekcijskog horizonta, 2026. i 2027. očekuje se nastavak rasta realnog BDP-a po prosječnoj stopi od 3,0 posto, što je također nešto više u odnosu na ranija očekivanja.  

HNB navodi da bi se narednih godina i vanjska potražnja mogla oporavljati,  dijelom podržana smanjenjem restriktivnosti monetarne politike, a time i hrvatski izvoz roba i usluga. Investicije bi također mogle nastaviti rasti, dijelom i zbog daljnjeg priljeva fondova EU, ali sporije nego u 2024. U takvim okolnostima očekuje se nastavak povoljnih kretanja na tržištu rada i robustan rast osobne potrošnje. 

Na razini cijele 2024. godine zaposlenost bi mogla porasti za tri posto u odnosu na prethodnu godinu. U 2025. i 2026. očekuje se daljnji rast zaposlenosti, no po nižim stopama. Stopa registrirane nezaposlenosti mogla bi pasti na na oko 5,2 posto radne snage u tekućoj godini i zadržati se ispod 5 posto u ostatku projekcijskog horizonta. Kada je riječ o plaćama, nakon što je ostvareni rast plaća u javnom sektoru nadmašio očekivanja temeljem informacija dostupnih u trenutku izrade lipanjske projekcije, sada HNB  očekuje da će u 2024. prosječna bruto plaća porasti na godišnjoj razini za 14,9 posto nominalno, što je slično ostvarenjima iz protekle godine, dok bi se porast realnih plaća mogao ubrzati na 10,8 posto. U nastavku projekcijskog razdoblja očekuje se znatno usporavanje godišnjeg rasta bruto plaća, i to na oko 7 posto u 2025 godini i na oko 5 posto u 2026  godini.

POVEZANI ČLANCI:

Prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena (HIPC) mogla bi se u 2024. više no prepoloviti (na 3,9%, s 8,4% u 2023.), uz daljnje smanjenje na 3,4 posto u 2025. i 2,3 posto u 2026. godini. Usporavanje inflacije, koje traje od kraja 2022., odražava niže cijene energenata, prehrambenih i drugih sirovina na svjetskom tržištu te normalizaciju globalnih lanaca opskrbe, koji su se prelili na uvozne cijene i proizvođačke cijene na domaćem tržištu, kao i učinke restriktivne monetarne politike.  Usporavanju inflacije pridonose i povoljni učinci baznog razdoblja zbog povišenih mjesečnih stopa inflacije koje su bile osobito izražene do kolovoza prošle godine. U ostatku 2024. i početkom 2025. bi se, zbog nepovoljnih baznih učinaka te najavljenog poskupljenja plina, električne i toplinske energije, ukupna inflacija mogla privremeno ubrzati, prije nego se ponovno nastavi trend njenog postupnog usporavanja. Iako je inflacija cijena usluga i dalje povišena, s protekom glavne turističke sezone očekuje se popuštanje izraženih tekućih pritisaka u uslužnom sektoru, koji odražavaju snažan rast plaća i potražnju za ugostiteljskim i smještajnim uslugama. 

GALERIJA Zavirite u luksuzni hotel Dejana Lovrena

Od 1. siječnja euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamijenit će kunu
1/30

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije