Šezdeset tisuća ljudi u travnju je nominalno radilo u svojim tvrtkama, ali nije primalo plaću za svoj rad. Danas imamo sedam milijardi kuna priznatih neplaćenih dugovanja, dok stvarni dug iznosi 15 milijardi jer je dio skriven pod tepih, podaci su koje su iznijeli vođe Hrvatske narodne stranke predstavljajući svoj prijedlog zakona o izmjenama i dopunama zakona o javnoj nabavi kojim HNS želi stati na kraj rastućoj nelikvidnosti u zemlji.
Došlo je do situacije, objasnio je predsjednik HNS-a Radimir Čačić, u kojoj tvtke međusobno šalju pisma upozorenja da ne posluju s državom jer ona ne plaća svoje dugove, držeći to primjerom lažnog poslovanja na našim prostorima.
Video: infopunkt tv
Prijedlog HNS-ova zakona koji će danas biti upućen u saborsku proceduru, iniciran je, objasnila Vesna Pusić, predsjednica HNS-ova kluba saborskih zastupnika jer nitko nikome ne plaća račune, a treba krenuti od države. Državu, smatra Vesna Pusić, treba prisiliti da plati račune, jer ona ne poznaje nikakve sankcije i kazne ako to ne napravi, a tvrtke kojima je država dužna nemaju načina da prisile državu da plati nepodmireno.
S druge strane, država sankcionira i prisilno naplaćuje obaveze poslovnog sektora koji ne podmiruje svoje obaveze, zbog čega, drži Pusić, stvara neravnopravan odnos i eksploziju javnog duga.
Zakonom koji HNS predlaže uvodi se obaveza javnog naručitelja da pri sklapanju ugovora dostavlja instrument plaćanja, kao što i druga starna mora dati jamstva da će isporučiti svoj rad ili uslugu. Dokida se dosadašnja praksa, naglasio je Čačić, da država kao jamstvo za plaćanje kao do sada nudi samo svoj obraz, te ističe da će po ovom slovu zakona biti moguće ovrhom ili hipotekom naplatiti potraživanja iz proračuna.
Nitko ne može početi postupak javne nabave ako nije podmirio svoje prijašnje obaveze, drugi je sigurnosni kriterij za naplatu potraživanja u zakonskom prijedlogu narodnjaka za koji su kratko poručili da znači neka država plati što je dužna pa neka dalje gradi i radi.
