U Republici Hrvatskoj osnovno i srednje obrazovanje je obavezno, a prema programu Hrvatske narodne stranke apsolutni je prioritet i najsnažnija poluga razvoja zemlje. Zbog toga je obrazovanje zadnje područje u kojem treba uvoditi bilo kakav cenzus, imovinski ili bilo koji drugi - ocijenio je na današnjoj konferenciji za novinare potpredsjednik te stranke Jozo Radoš komentirajući Vladin prijedlog Zakona o udžbenicima kojim se predviđa da neki roditelji ne plaćaju, a neki plaćaju udžbenike.
Ako se s plaćanjem i participacijom u nabavi udžbenika ne bude išlo preširoko financijski učinci bit će zanemarivi jer bogatih i dobrostojećih u Hrvatskoj nema mnogo, a ako plaćanje bude široko bit će to ozbiljno opterećenje za velik broj građana i ozbiljno ugrožavanje proklamiranog društva znanja, drže u HNS-u.
- Uz političku štetu i zaista male financijske dobitke, dodatni su gubitak troškovi administracije cijelog postupka jer osobni identifikacijski broj neće biti dostatan da postavi sve kriterije za plaćanje udžbenika, kako je predviđeno Vladinim prijedlogom - upozorio je Radoš.
- Učinak ovakve mjere pogodit će i one koji nisu bogati jer u Hrvatskoj imamo samo 5 posto imućnih ljudi - ocjenjuje haenesovac.
U toj stranci naglašavaju da bi se po istoj logici mogao naplaćivati i upis u državne srednje i osnovne škole, a jednako tako i pristup osnovnoj zdravstvenoj zaštiti. Cenzus treba uvoditi poreznim sustavom, npr. uvođenjem poreza na imovinu koji ima većina europskih država. Ta vrsta cenzusa je mnogo jasnija, mnogo djelotvornija i mnogo pravednija.
Radoš je podsjetio i na prijedlog zakona koji je HNS prije dvije godine uputio u saborsku proceduru, a kojim se predlaže osnivanje državne biblioteke udžbenika, izbor udžbenika svake 4 godine i smanjenje broja udžbenika koji se mogu koristiti s tri na dva.
- Takvim sustavom uštedjelo bi se mnogo više novca nego plaćanjem udžbenika bogatih građana, udžbenici bi bili kvalitetniji, a obrazovni sustav stabilniji i jednostavniji. Godišnja ušteda bila bi najmanje pola sadašnjeg troška, a to je oko 200 milijuna kuna novca koji danas završava na računima nakladnika - zaključio je Radoš.
