Građani Venezuele u velikom su se broju odazvali predsjedničkim izborima na kojima se odlučuje o sudbini zemlje - ili će se nastaviti putem sadašnjeg predsjednika Huga Chaveza, putem socijalističke, antiameričke politike, ili će na vlast doći proamerički kandidat desnog centra Henrique Capriles - ostali kandidati nemaju šanse za pobjedu. Glasovanje bi trebalo završiti pola sata iza ponoći, no izborno vijeće poručilo je kako će birališta biti zatvorena tek kada svi birači glasaju.
- Bitka je počela! Danas ćemo napisati još jedno poglavlje u povijesti. Danas odlučujemo o budućnosti Venezuele - napisao je Chavez na Twitteru, društvenoj mreži koju aktivno koristi.
Chavez je na vlasti od 1998. godine, a njegova je politika podijelila Venezuelance, ali i ljude diljem svijeta. Ovaj 58-godišnji ljevičar već je dugo trn u oku SAD-a jer se ispriječio dugogodišnjoj američkoj tradiciji intervencionizma u Južnoj Americi. Chavez, koji je preživio pokušaj puča i tumore, nacionalizirao je ključne gospodarske sektore, a na međunarodnom planu prijateljuje s autsajderima poput Bjelorusije i Irana i suprotstavlja se onome što vidi kao američki imperijalizam. Sada traži još jedan, četvrti mandat kako bi mogao dovršiti svoju "bolivarsku revoluciju".
Četrdesetogodišnji Capriles, kojemu je u Venezueli suđeno zbog sudjelovanja u rušenju Chaveza 2002. godine, tvrdi pak kako je Chavezova vladavina dovela do prenapuhane i neučinkovite birokracije i nestašica, a Chaveza optužuje za autoritativni stil vladavine i gušenje kritika. U danima uoči izbora zabilježeno je nekoliko krvavih incidenata, poput onoga u kojemu su ubijeni Caprilesovi aktivisti. Venezuelska vlada zanijekala je bilo kakvu povezanost s oružanim napadom i obećala istragu, a sam Chavez izrazio je žaljenje.
Pravo glasa ima oko 19 milijuna Venezuelanaca, uključujući i njih stotinjak tisuća izvan domovine. I jedan i drugi kandidat prema anketama imaju podjednako šansi, pa će izbori, po svemu sudeći, ostati neizvjesni do kraja.
Capriles nije proamericki Obo dvoje su pro Venezula.