Diljem Njemačke već se naveliko peku božićni kolači – prhki i suhi ili s bogatom kremom. Svejedno za koju vrstu se odlučili, za skoro sve je potreban maslac, a za neke čak jako puno maslaca… Takvi kolači će ovoga Božića biti znatno skuplji. Naime, u odnosu na prošlu godinu maslac je poskupio za čak 38,9 posto i sada košta od 2,39 eura naviše. Stručnjaci očekuju daljnji rast cijene, među ostalim i zato što je ponuda manja, a potražnja sve veća. A ako u ovo predbožićno doba neće moći bez čokolade, građani Njemačke će za taj užitak morati izdvojiti u prosjeku 9,5 posto više nego uoči prošlog Božića.
Poskupljenje maslaca bilo je najuočljivija promjena kod potrošačkih cijena u mjesecu studenome. Prema izračunima njemačkog Saveznog ureda za statistiku, nijedan drugi proizvod nije zabilježio tako visok rast cijena. Loše vijesti stižu i za one koji si kolače ne mogu zamisliti bez šalice kave. Kava je dostigla najvišu cijenu u zadnjih 50 godina, a najavljuju se daljnja poskupljenja. Glavni uzrok su nepovoljni vremenski uvjeti. Stručnjaci kažu da su za to krive klimatske promjene, pa se tako Brazil, najveći svjetski proizvođač kave, suočava sa sve većim vrućinama i sušom, a Vijetnam, koji je po proizvodnji na drugom mjestu, pogađaju velike poplave. Od namirnica su znatnije poskupjeli i maslinovo ulje (13,3 posto) i voćni sokovi (11,2).
No nije sve tako crno. Za kolače su potrebni i šećer i brašno, a njihova cijena je u usporedbi sa studenim prošle godine pala za 23 (šećer), odnosno 5,9 posto (brašno). Ukupno gledano, rast cijena hrane u Njemačkoj značajno se usporio. Cijene hrane u studenom bile su 1,8 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, što je ispod ukupne inflacijske stope od 2,2 posto, piše Deutsche Welle.
I dok hrana u prosjeku više ne poskupljuje tako drastično kao u proteklim mjesecima, znatno su porasli drugi izdaci. Tako vlasnici motornih vozila za osiguranje sada moraju izdvojiti u prosjeku 34,8 posto više, a za korisnike toplane, grijanje je prosječno 30,7 posto skuplje, objavio je Savezni ured za statistiku. Poskupljenja nisu pošteđeni ni oni koji predstojeće blagdane neće provesti kod kuće: međunarodne avionske karte u prosjeku koštaju 10,5 posto više nego godinu dana ranije. Povećanju ukupne inflacijske stope u studenom su doprinijele i cijene usluga koje su bile četiri posto više nego prethodne godine.
Uporno visoka temeljna inflacija mogla bi zabrinuti i Europsku središnju banku (ESB) koja ju u eurozoni srednjoročno želi smanjiti na 2 posto. Za ovu godinu ESB predviđa inflaciju od 2,5 posto. No stručnjaci sljedeće godine očekuju njezin pad, zahvaljujući sporijem rastu troškova rada.
Osim toga, njemačkim tvrtkama bi zbog slabe opće gospodarske situacije moglo biti sve teže prebacivati svoje povećane troškove na kupce i korisnike usluga, smatra ekonomist Commerzbanke Ralph Solveen. "Budući da se sličan trend očekuje i u eurozoni, razvoj cijena vjerojatno će potaknuti ESB da dodatno snizi svoju ključnu kamatnu stopu." Ovoga četvrtka će predsjednica ESB-a Christine Lagarde objaviti odluku o ključnim kamatnim stopama. Financijska tržišta već očekuju smanjenje za 0,25 posto, dok neki stručnjaci smatraju da je moguć i veći potez, smanjenje za 0,5 postotnih bodova.
