ANALIZA

Hoće li se HDZ i SDP dogovoriti o povratku praga od 50 posto birača za državni referendum

Lovro Kuščević
Foto: Patrik Macek/PIXSELL
06.03.2019.
u 21:00

Novi Zakon o referendumu, prema planu zakonodavnih aktivnosti, u proceduri mora biti do kraja ožujka. Kuščević ga je najavio za koji dan.

Novi Zakon o referendumu jedan je od najiščekivanijih Vladinih zakona. Pritisak referendumskih inicijativa koje su pokušale provesti dva referenduma, o izmjeni izbornih pravila i izlasku iz Istanbulske konvencije, ali i potpuna nedorečenost postojećeg zakona primorale su Vladu da predloži sasvim novi Zakon o referendumu. On je napisan, u tijeku su usuglašavanja unutar radne skupine, a za koji dan trebao bi biti u javnoj raspravi. Najavio je to na Večernjakovoj konferenciji “Hrvatska kakvu trebamo” ministar uprave Lovro Kuščević, otkrivši da će se novim zakonom produljiti rok za prikupljanje potpisa potrebnih za pokretanje referenduma, ali i smanjiti broj potpisa potrebnih za lokalni referendum (ne i državni).

To su jedine pouzdane novosti o novom zakonu dok se on ne pojavi u javnoj raspravi. Apsolutno je nužno produljiti rok za prikupljanje potpisa potrebnih za referendum jer Hrvatska je među rijetkim, ako ne i jedina, od europskih zemalja u kojoj se u samo 15 dana treba prikupiti čak 10 posto potpisa ukupnog broja birača, odnosno 374.740 potpisa. Prema analizi GONG-a iz 2010. godine, u Italiji je za referendum potrebno 500.000 potpisa (što je samo jedan posto od broja birača u toj zemlji) koji se moraju prikupiti u roku od čak tri mjeseca. U Sloveniji je potrebno 40.000 potpisa (dva posto birača) u 35 dana, a u Austriji 100.000 potpisa (1,2 posto birača) u osam dana.

Dakle, europske zemlje traže daleko manje od 10 posto potpisa birača i za to daju daleko dulji rok. Međutim, Italija i Litva imaju referendumski prag, što znači da referendum ne može proći ako na njega ne izađe 50 posto plus jedan birač. Hrvatska je taj prag od minimalno 50 posto birača izmjenama Ustava ukinula zbog referenduma o ulasku u Europsku uniju koji je održan 2012. godine. Da taj prag nije ukinut, teško da bi referendum prošao jer odaziv birača i na izborima često je nešto manji ili oko 50 posto. Iako smo ukinuli prag za državni referendum, on je ostao za lokalne referendume pa nijedan lokalni referendum ne može proći. Zato ne čudi da Ministarstvo uprave smanjuje broj potpisa za lokalni referendum, ali ne dira broj potpisa za državni.

Kada se zna da HDZ i SDP imaju, zapravo, jednake stavove o referendumima, obje stranke su bile protiv referenduma o izmjeni izbornih pravila i izlasku iz Istanbulske konvencije, logično se nameće pitanje bi li se dvije stranke mogle dogovoriti pa izmjenama Ustava, za što je potrebna dvotrećinska većina, vratiti prag od 50 posto za državni referendum? HDZ i SDP ne bi imali dvije trećine zastupnika, ali možda bi im se pridružile manje stranke ljevice i manjinski zastupnici, a kada se bi namaknuo 101 zastupnik, izmjenama Ustava, tj. uvođenjem praga od 50 posto praktički bi se onemogućili državni, odnosno narodni referendumi jer bi šanse za njihov prolazak bile minimalne.

Zasad nema inicijative o izmjenama Ustava, ali to ne znači da to tako nečega ne bi moglo doći, pogotovo stoga što Ustav zahtjeva i druge izmjene. Ustav se dosad mijenjao triput, a svaki se put tražio široki konsenzus oko izmjena, dakle više od potrebne dvije trećine zastupnika. Parlamentarni izbori 2015. godine, naime, pokazali su da je Ustav nedorečen i u situaciji kada relativni izborni pobjednik ne može odmah prikupiti 76 potpisa pa je bilo prijepora koje su tada ovlasti predsjednice, koji su rokovi za okupljanje većine itd. Ustav je i na drugim područjima pokazao šupljine pa razloga za ustavne izmjene ima napretek. Ideja s povratkom praga za referendum tek je provokacija za razmišljanje koja se može i ne mora dogoditi.

Novi Zakon o referendumu, uz period za prikupljanje potpisa i broj potpisa (za lokalni referendum), apsolutno mora regulirati proceduru provjere potpisa kao i rokove za predaju potpisa nakon prikupljanja jer u postojećem zakonu to uopće nije definirano. Zato referendumske inicijative potpise predaju mjesecima nakon što su ih prikupile što budi sumnju da su se potpisi dodavali i nakon zakonom propisanog roka. Zakon nije regulirao ni tko točno i u kojim uvjetima provjerava potpise ni koji je potpis nevažeći, odnosno nečitak. Novi zakon odgovorit će na pitanje hoće li ubuduće predstavnici referendumskih inicijativa moći prisustvovati pregledu potpisa, a možda i odrediti mjesta na kojima će se potpisi prikupljati.

Neslužbeno se ranije moglo čuti da u Ministarstvu uprave razmišljaju da se potpisi prikupljaju u prostorijama jedinica lokalne samouprave pošto je mreža prilično velika i čini je 555 općina i gradova. Ministar Kuščević na Večernjakovoj je konferenciji rekao kako zakon mora spriječiti da mrtvi, maloljetni i sl. daju potpise za referendum, da se potpisi lažiraju ili kopiraju iz starih potpisnih knjiga od prijašnjih referenduma. Željka Markić, predsjednica udruge U ime obitelji, smatra pak da je država prevarila potpisnike referenduma jer je proglasila da nema dovoljno potpisa otpisavši 40.000 potpisa kao nevažeće po prilično nejasnim kriterijima.

Osim toga, Ž. Markić na Kuščevićev argument kako je 90 posto građana reklo da ne želi referendum o izmjeni izbornih pravila replicirala je kako Vlada smatra da 400.000 ne može odlučiti o jednom pitanju (izmjeni izbornih pravila), a HDZ sa 600.000 osvojenih glasova na izborima vlada državom (s partnerima) i odlučuje o svim pitanjima. Vlada je dosad, kroz Zakon o financiranju političkih stranaka, unijela promjenu da donacije za referendume više ne mogu biti anonimne nego javne i transparentne kao što je slučaj i s doniranjem političkim strankama. U referendumskim inicijativama to su doživjeli kao atak na slobodu organiziranja referenduma jer tvrde da bi ljudi koji doniraju za proturežimske referendume mogli biti izloženi političkim i drugim pritiscima. Međutim, referendum je područje koje zahtijeva zakonsku regulaciju, pa tako i objavu donacija, ali ne bi bilo dobro da se novim zakonom eventualno oteža pokretanje referenduma. No nećemo unaprijed kritizirati...

>>Izjava Plenkovića nakon sjednice Predsjedništva i Nacionalnog vijeća HDZ-a

Ključne riječi

Komentara 26

Avatar Pravedni tetrijeb
Pravedni tetrijeb
21:38 06.03.2019.

na temelju dosadašnjeg iskustva, nimalo ne dvojim u objektivnost ishoda referenduma gdje Kuščević organizira brojanje i provjeru ispravnosti potpisa

SM
Smrdo
21:18 06.03.2019.

Može, ako svi budući izbori budu nevažeći ako izlaznost bude manja od 50% i u tom trenu nastupa tehnička vlada isunjena isključivo ljudima koji nisu bili nikad u politici, samo profesionalci u svom poslu.

Avatar Pravedni tetrijeb
Pravedni tetrijeb
21:41 06.03.2019.

ovo će biti još jedno pitanje oko kojeg će postići dogovor bez problema.... Zadnji puta su se dogovorili vrlo lako i brzo oko ustavnih sudaca po principu 5 vaših i 5 naših.... pa smo dobili uglednike plagijatore, Pipl mast trast as, kolektora 70 somova eura austrijske banke, Mamićeve frendice pa da ne nabrajam dalje.....

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije