Njemački farmaceutski gigant Bayer objavio je kako je njegova američka podružnica BlueRock razvila terapiju matičnim stanicama primjenom koje se pokazuju znakovi popuštanja simptoma Parkinsonove bolesti. Terapija je doduše eksperimentalna, a rezultati su dobiveni u ranom istraživanju na 12 pacijenata. Vijest o terapiji Bayer je objavio i u lipnju, no sada su objavili i konkretne rezultate prema kojima je sedam pacijenata nakon primjene visoke doze imalo u prosjeku 2,16 sati dulji period simptoma pod kontrolom dnevno, dok je trajanje jačanja simptoma skraćeno za 1,91 sati dnevno. I pacijenti s manjom dozom pokazivali su pozitivne rezultate, ublažene simptome imali su za 0,72 sata dulje, a jači su bili prisutni 0,75 sati kraće po danu.
Kod ove terapije uzima se ljudska pluripotentna matična stanica embrija koja se mijenja u neurone koji proizvode dopamin. Njih se usađuje u mozak kako bi se nanovo uspostavile neuronske mreže koje uništi Parkinson. Ova bolest, naime, izaziva manjak molekula dopamina. Dakle, ključ terapije je stvaranje ovog hormona o kojem ćemo naći brojne tekstove u različitim publikacijama i na internetu, a šire je poznat i kao hormon sreće.
Dr. sc. Aleksandra Savić, specijalista psihijatrije, subspecijaliste forenzičke psihijatrije na Zavodu za dijagnostiku i intenzivno liječenje, sa Zavoda za dijagnostiku i intenzivno liječenje Klinike za psihijatriju Vrapče u Zagrebu, a suradnik je istraživačke skupine sa Sveučilišta Yale koja proučava neurobiologiju različitih psihijatrijskih poremećaja, zamolili smo da nam objasni važnost tog često spominjanog hormona.
– Dopamin je iznimno važan spoj koji u našem središnjem živčanom sustavu igra ulogu neurotransmitera, odnosno kemijskog spoja koji prenosi živčane impulse s jednog neurona na drugi. Među neurotransmitere spadaju i npr. često spominjani serotonin, ali i brojni drugi spojevi koji reguliraju kako psihičke tako i druge funkcije. U svakodnevnom govoru će se za brojne neurotransmitere koji reguliraju određene aspekte raspoloženja govoriti kao o "hormonima sreće", iako bi u kontekstu raspoloženja točnije bilo o njima govoriti kao o neurotransmiterima. Najčešće se u tom kontekstu ranije spominjao serotonin, ali je prepoznata i uloga dopamina u sustavu nagrađivanja, motivaciji, ugodi, što ga čini važnim za te aspekte raspoloženja. Tako bi recimo konzumiranje specifične hrane (ili neka druga aktivnost) koju netko voli trebalo aktivirati dopaminski put, utječući na ugodu, ali i modulirajući motivacijske krugove tako da poveća vjerojatnost ponavljanja takve aktivnosti.
VEZANI ČLANCI:
Snižena razina dopamina mogla bi tako biti odgovorna za pad u motivaciji i uživanju. U skladu s tim, određeni antidepresivi reguliraju dopaminsku neurotransmisiju. Dopamin i promjene funkcioniranja dopaminskih krugova u mozgu su, međutim, bitne i u nekim drugim poremećajima kao što su opsesivno-kompulzivni poremećaj, ovisnosti, shizofrenija. Osim na psihičke funkcije, dopamin u specifičnim centrima u mozgu utječe i na regulaciju pokreta pa je pojednostavljeno rečeno njegov manjak u tim specifičnim regijama uzrok nastanka bolesti poput Parkinsonove – kaže dr. Savić.
Prema definiciji, dopamin je katekolaminski spoj koji se kao neurotransmiter oslobađa iz nekih živčanih vlakana, odnosno u bazalnim ganglijima, hipotalamusu i drugdje. Sudjeluje u regulaciji pokreta, emocija, izlučivanja hormona. Dopamin se upotrebljava u liječenju kardiogenoga, traumatskog i hipovolemijskoga šoka. A također se spominje kako se L-izomer dihidroksifenilalanina (L-dopa), koji je preteča dopamina, rabi u liječenju Parkinsonove bolesti.
– Ako govorimo o poremećajima određenih neurotramsiterskih sustava, treba znati da to može značiti manjak ili višak određenog neurotransmitera, problem u njegovoj razgradnji ili proizvodnji, propadanje neurona koji ih proizvode ili promjene u broju ili aktivnosti receptora na koje ti neurotransmiteri djeluju. Na svim tim različitim razinama možemo pokušati utjecati na poremećaj. Postoje danas brojni lijekovi koji potiču stvaranje određenog neurotransmitera ili smanjuju njegovu razgradnju, ali i lijekovi koji djeluju na receptore tog neurotransmitera, pa ti lijekovi s većom ili manjom učinkovitošću mogu utjecati na simptome različitih psihijatrijskih i neuroloških poremećaja. Do sada smo imali manje uspjeha u liječenju podležećih uzroka takvih promjene, kao što je propadanje živčanih stanica – kaže naš sugovornik.
Kako se navodi u brojnim vijestima o ovom znanstvenom i medicinskom napretku, ne izostavlja se ni to kako se obnavljanjem dobivanja dopamina u mozgu bave i institucije poput Sveučilišta Cambridge, južnokorejske bolnice Bundang CHA, više međunarodnih korporacija specijaliziranih upravo za terapije matičnim stanicama, Kineska akademija znanosti, Sveučilište Harvard te Sveučilišna bolnica u Kyotu u Japanu.
– Istraživanje o kojemu govore brojni mediji posljednjih dana zapravo je novi korak u istraživanju terapije matičnim stanicama, o kojoj se kao specifičnoj metodi u liječenju određenih degenerativnih bolesti govori godinama, ali i primjenjuje u određenim centrima i specifičnim indikacijama. Matične stanice su stanice iz kojih se može razviti bilo koja druga vrsta specijalizirane stanice našeg tijela, koja bi se potom mogla vratiti u tijelo i uspostaviti izgubljenu funkciju. U ovom su istraživanju matične stanice transformirane u neurone koji proizvode dopamin i implantirane sudionicima s Parkinsonovom bolešću, čime bi se trebala korigirati proizvodnja dopamina u specifičnim regijama koje reguliraju pokrete.
Istraživači navode dobar odgovor uz dobru podnošljivost zahvata, ali treba napomenuti i to da je riječ o malom istraživanju faze I. Što se tiče invazivnosti takvih metoda, već su u kliničkoj praksi zahvati slične invazivnosti, kao što je ugradnja stimulatora koji reguliraju aktivnost istih moždanih regija. Učinkovita terapija matičnim stanicama predstavljala bi svakako važan doprinos u liječenju bolesti poput Parkinsonove, ali i drugih neurodegenerativnih bolesti koje nose sa sobom veliku razinu patnje pacijenata i njihovih obitelji – kaže dr. Savić.
VIDEO: 'Ostala sam trudna s drugim muškarcem tijekom putovanja s prijateljicom, suprug ništa ne zna'
Jeste li sigurni? Ugrađivanje matičnih stanica u mozak? A da to nisu slučajno matični - čipovi?