Zbog ekstremne suše i licemjernih stavova Vlade kilogram nečega ujesen može stajati i milijun kuna, no realnije je da robe neće ni biti, kaže Stanko Zdravčević, tajnik Zajednice udruga seljaka Slavonije i Baranje, ogorčen opetovanim ponavljanjem ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine kako novca u proračunu za štete od suša nema.
Robne zalihe tajna
Prekjučerašnja kiša nije napojila žednu zemlju. Zakasnila je najmanje mjesec dana i nije uspjela pomoći sadašnjim kulturama na poljima. Da bi se razmišljalo o jesenskoj sjetvi, a sjetva uljane repice već je trebala početi, morala bi padati i 15 dana, najmanje 20 do 30 litara na dan. Za sjetvu, k tome, treba i novca! No, ministar, ne želeći izletavati poput svojih prethodnika, obećava samo isplatu 400 milijuna kuna zakašnjelih poticaja, što je ionako zakonska obveza ministarstva te 25-postotnu olakšicu na plaćanje zakupa državnog poljoprivrednog zemljišta.
Njega, prema tvrdnjama Zdravčevića, koristi najviše 10% poljoprivrednika pa 90% njih ne dobiva baš nikakvu kompenzaciju za sušu. Iz ZUSSB-a, a i još nekih seljačkih udruga, ministru tako daju rok od 15-ak dana da ponovno sjednu za stol i on promijeni retoriku, odnosno da se u proračunu nađe oko 500 mil. kuna za odštetu seljaka od suše, ili su, tvrde, spremni na sve. Zdravčević kaže kako je kukuruz podbacio 70 do 100% te bi realno bilo da se u opticaj puste robne zalihe kako bi se smirila eskalacija cijena stočne hrane. No, robne zalihe, koje se drže pod velom tajne, očito su pretanke te je izglednije da će stoka završiti u klaonicama, dok bi izvozne carine ionako išle na ruku samo mešetarima koji će stvoriti dodatnu nestašicu na tržištu i uzrokovati dalja poskupljenja hrane u RH. Već sada kupujemo 20% skuplje meso u odnosu na srpanj, povrće čak 32,4%, a to je, tvrde stručnjaci, samo uvertira za vruću jesen koju nam obećaju stočari, mljekari, uljari... – i situacija na svjetskim i europskim burzama.
Ulje i 15 kuna
Jestivo ulje trebalo bi, primjerice, poskupjeti najmanje 25%, što znači da bi u trgovinama koštalo oko 15 kuna, kalkulacija je prerađivača s obzirom na porast cijene suncokreta, energenata te katastrofalnu sušu. Suncokretom je, naime, u RH zasijano oko 35.000 ha, ali se od očekivanog uroda od 100 tisuća očekuje najviše 85 tisuća tona.
– Da je situacija u okruženju drukčija, možda bi bilo prostora da se cijena ne poveća, ali ovako, smatramo da ulje mora ići gore barem 25% – rastumačio je Stjepan Komar, izvršni direktor IPK Tvornice ulja Čepin.
Koja je logika njima davat poticaje kad ionako moramo uvest , onda bolje za te pare kupit vani pšenice, kuruze, ulja..a ovi il nek opstanu il nek propadnu.