Hrvati oduvijek imaju posve drukčiji način rješavanja stambenog pitanja nego što je to, primjerice, u ostatku EU. Najzanimljiviji primjer s kojim se često uspoređujemo jest Njemačka, gdje većina stanovništva živi u najmu. Hrvatska pak ima visoke cijene najma stanova i kuća. Ponekad i nerealne, a plaće isto tako još uvijek nisu na nivou EU. Upravo je na Redditu jedan korisnik postavio zanimljivo pitanje: ''Zašto je normalno biti podstanar u EU, a u HR nije?''
"Evo jedno pitanje koje me muči. Zašto je u državama poput Švicarske Njemačke, Austrije, Francuske, Španjolske, Danske, Švedske itd. (30-50% živi u podstanarstvu) normalno biti podstanar i plaćati najam? Dok kod nas ne daj Bože da živiš u najmu. Ako kažeš nekome da živiš kao podstanar, odmah je to svima čudno. Posebno sada kada su cijene nekretnina otišle u nebo, ako ne naslijediš stan/kuću ili uzmeš kredit na 20-30 god, to je jedini način da živiš “na svojem”. Svaka čast onima koji uspiju kupiti", napisao je korisnik.
Uslijedili su brojni komentari. "Vani si ljudi uz najam mogu priuštiti pristojan život, a tu bude sve na knap. Da su nam plaće u razini plaća u navedenim EU državama (kao što je cijena najma u njihovoj razini), ljudima ne bi bio šok biti podstanar", napisao je drugi. Neki od važnijih razloga su, dodao je, to što je vani to regulirano i kao podstanar si zaštićen, postoji kultura rada i cijeni se stručnost, a ljudi su spremni preseliti se u drugi grad zbog boljeg posla i nastaviti graditi karijeru. Kod nas nema toliko visoke industrije da je netko prisiljen platiti ogroman novac (zbog tvog znanja) i da se preseliš (sa svojom obitelji) zbog rada.
Jedan korisnik objasnio je svoje iskustvo. "Evo, osobni primjer. Iz malog sam mjesta i s curom na stanu stanarinu smo plaćali 200 eura mjesečno dok još nisu cijene skočile. Digao sam kredit i kupio kuću, a rata je 200 eura. Imao sam nešto ušteđeno i skoro sve uređivanje odradio sam sa svojima. Za 7 godina mi izlazi kredit i imamo svoju kuću i nemamo kredita, dok su kod babe, gdje smo bili podstanari, cijene najma već otišle u nebo. Da ne pričam da je stan bio živo s'''e što se unutarnjeg uređenja tiče, znači pirne vjetar zavjese unutra se vijore", objasnio je. "Zato što vani ljudi rentaju stan na tipa 20 godina i zaštićeni su. Neće im ulaziti vlasnik kad njih nema, neće dolaziti s kupcima da razgledaju stan, neće muljati na crno, ne prijaviti boravište i slično", dodao je još jedan.
"U većim gradovima u EU su se "obični" ljudi s nekakvim prosječnim ili malo natprosječnim primanjima već pomirili s time da si za života neće moći priuštiti svoju nekretninu, dok to u Hrvatskoj još uvijek nije slučaj (ali će kroz 10-20 god sigurno biti). S***e kod cjeloživotnog podstanarstva što cijene najma stalno idu gore, dok kod stambenog kredita rata ti je više-manje ista ili vrlo slična onoj početnoj, i zapravo je najteže prvih desetak godina. Rate kredita za stanove kupljene 2015. u današnjem su pogledu smiješne (npr 400 EUR), dok u vrijeme podizanja kredita to bila ozbiljna rata. A stanarine su otišle na duplo, a cijene nekretnina i više od duplo. I na kraju uvijek postoji taj problem gdje ćeš u mirovini, kad ne budeš mogao više plaćati stanarine. Mnogi iz zapadne EU baš iz tih razloga kad se umirove sele u daleko jeftinije zemlje gdje si mogu kupiti neku starinu...", objasnio je drugi.
Jedan odgovor je bio posebno zanimljiv. "Zato što ja u Njemačkoj imam 3000 eura plaću i plaćam 490 eura stanarinu, dok vi u Hrvatskoj imate 1200 eura plaću i plaćate 600 eura".
A bilo je i suprotnih mišljenja. "Zato što ljudi ne žele biti beskućnici u mirovini. Cijene najma su visoke u odnosu na naša primanja, tako da se bolje isplati plaćati nešto 20-30 godina znajući da će biti tvoje i da ćeš imati nekome nešto ostaviti. Što nakon 30 godina ima osoba koja je cijeli život plaćala najam?" pitao se korisnik. "Ja živim u Njemačkoj i svi oko mene bi dali sve da imaju kuću koja je njihova. Njihovi roditelji rentaju kuće već 30 godina, ajde po super niskim i zaštićenim cijenama i nitko im se ne petlja, ali nitko od mojih prijatelja neće imati ništa od toga", dodao je drugi. "Ovo je baš primjer gdje je kod nas ostalo malo normalnosti da ljudi nisu nesigurni oko toga hoće li završiti na ulici ili neće jer je kuća često njihova i gleda se da se djeci ostavi nešto dugoročno (čak i ako ti budeš za života u kreditu). Istina je da je podstanarstvo u nekim zemljama više zaštićeno, ali i dalje je to masu gora situacija nego kod nas. Ne kažem da bi trebalo pristupati ljudima koji su podstanari s podsmijehom, ali apsolutno ne treba ni idealizirati takva rješenja", zaključio je jedan korisnik.
Zivio sam u DE 10 god., vratio se 2012i bas bih volio da mi onaj filozof objasni gdje to radnik u DE zaradjuje 3.000 €:neto i gdje to placa stan 490 €, ali da nije soba ili stan od 20 m2? I je li to sa rezijama ili bez, jer su rezije u DE jako skupe.