SARAJEVO – Što SAD želi od političkih stranaka u BiH i kako vidi buduće uređenje BiH samo su neka pitanja koje smo postavili američkom veleposlaniku Douglasu McElhaneyu. – Predstavnici stranaka u BiH u studenome prošle godine, u nazočnosti državne tajnice SAD-a Condoleezze Rice, potpisali dokument kojim su se obvezali da će u narednom razdoblju raditi na ustavnim promjenama. Učinit ću sve što je mojoj moći da se pregovori uspješno okončaju. Reforme je zbog toga potrebno hitno dovršiti tako da budu prihvatljive svima, kako bi vlast nakon provedenih izbora mogle funkcionirati po novom modelu.
VL: Kako američka administracija i vi kao njezin veleposlanik vidite na koncu
uređenje BiH ?
McElhaney: Ako BiH želi biti članica EU-a, mora imati strukture
vlasti koje mogu brzo reagirati. Nije mi jasno da takva vlast može funkcionirati
s tri predsjednika, gdje imate državu s tri predsjednika? Sve su to stvari
koje djeluju zbunjujuće na narode koji žive u takvoj državi. S naše točke gledišta
potrebno je napraviti državu s manje razina vlasti, državu u kojoj se troši
manje novca na administraciju
. Želimo da se novac umjesto na vlast troši na investicije za poboljšanje života običnih građana. To je ovako jedan uopćen odgovor zašto su se Sjedinjene Države s europskim prijateljima uključile u pregovore o preustroju vlasti u BiH.
VL: Što američka administracija konkretno misli o zahtjevu pojedinih političkih
predstavnika Hrvata u BiH o uspostavi trećeg entiteta. Je li on, po vašem mišljenju,
ostvariv?
McElhaney: Mislim da treći entitet u BiH nije ostvariv. O njemu se
u ovim pregovorima nije raspravljalo. Mi smo za stvaranje što manjeg broja
razina vlasti, a ne za stvaranje entiteta. Zbog toga smo puno napravili na
stvaranju jedinstvene vojske, radimo na reformi policije koja će uspješno raditi
na otkrivanju kriminalca, sprječavanju trgovine ljudima, drogom. S demokratskim
snagama u državi radimo na stvaranju funkcionalne države da njezini građani
ne bi ponovo prelazili neke entitetske granice koje su stvorene devedesetih
godina, odnosno iz rata.
VL: Republika Srpska postoji kao entitet. Koliko su argumentirane teze da
je njezino postojanje uvjetovano statusom Kosova, koje se ovih dana mogu čuti
i pročitati od pojedinih političkih dužnosnika, kako iz svijeta, tako i s
područja
Balkana?
McElhaney: Status Kosova nema nikakve veze s političkim prilikama
u BiH. Napominjem da je BiH samostalna država sa svim atributima vlasti,
ma kakvi oni bili. Ima definiranu granicu, himnu, državna obilježja, vladu.
Zbog
toga te priče držim deplasiranima.
VL: Kakav će biti angažman SAD-a u BiH nakon što započeti pregovori o ustavnim
promjenama budu okončani?
McElhaney: Ne mislim da će započeti pregovori tek
tako brzo završiti. Kao što sam rekao, oni su započeli, to je proces i on se
neće zaustaviti odlukom da Predsjedništvo BiH ima jednog predsjednika ili da
se formira jača državna vlada... Čitav niz teških pitanja kao što je vladavina
prava tek treba riješiti i to je proces koji će biti dug i težak, ali u kojem
ćemo mi sudjelovati.
VL: Jedno pitanje vezano uz tajni angažman obavještajne
službe SAD-a u BiH. Što mislite o navodima stranih medija da je područje BiH,
odnosno vojna baza
kod Tuzle, služilo kao zatvor CIA-e u kojem su držani uhićeni suradnici Al-Qa’ide?
McElhaney:
To pitanje zadire u obavještajni segment na koji ja ne mogu dati svoj odogovor.
Državna tajnica SAD-a za vrijeme svoje političke turneje po
Europi dala je odgovor na to posebno pitanje. U Tuzli se nalazi vojna baza,
i to je sve što mogu reći.
VL: Iz SAD-a su stizali signali da vlasti BiH moraju
napraviti sve da se njezino ime ne bi spominjalo u kontekstu terorizma. Što
mislite o sve češćim navodima
da u BiH žive aktivisti koji izravno pomažu terorističku mrežu Al-Qa’ide?
McElhaney:
To je pitanje s kojim se susrećemo u našoj državi, ali se njime trebaju baviti
i vlasti u BiH. Prije dva mjeseca policija je zaustavila nekoliko ljudi povezanih
s terorističkim skupinama. Moram istaknuti da imamo dobru suradnju s policijom
u čitavoj zemlji. Opasnost od terorista postoji u svim zemljama, pa tako i
u BiH, stoga smatram da je suradnja u borbi protiv njega i ubuduće potrebna.
