MOSTAR  Njemački veleposlanik u Bosni i Hercegovini Michael Schmunk danas organizira sastanak s domaćim političarima od kojih će zatražiti angažiranje u vezi s inicijativom za poduzimanje mjera uspostave međusobnog povjerenja. Veleposlanik Schmunk predstavit će dokument "Pro povjerenje - pro Bosna i Hercegovina" tijekom neformalnoga druženja koje će biti zatvoreno za javnost.
SCHMUNK: Mislim da središnje reforme nisu moguće bez povjerenja. Zato sam pokrenuo ovu inicijativu. Svaka će stranka i skupina morati na konkretan način pokazati kako će pridonijeti toj inicijativi, a to moraju biti praktične stvari koje pomažu državi i građanima. Želimo iskoristiti vrijeme za tu inicijativu dok je Njemačka predsjedavajuća Vijeća EU-a.

VL: Mislite li da je presuda u Haagu korak u pravcu izgradnje povjerenja?
SCHMUNK: Presuda ne treba biti sredstvo da se netko osjeća gubitnikom ili dobitnikom. Razumijem da su određeni ogorčeni, ali pozivam sve da prihvate presudu kako bi se krenulo u budućnost.

VL: Američki podtajnik Nicholas Burns nedavno je dijagnosticirao da je Daytonskom sporazumu istekao rok trajanja, što je bio svojevrstan uvod u ustavne promjene. Kako njemačka administracija gleda na taj proces?
SCHMUNK: Nicholas Burns rekao je da su daytonske cipele bile dobre za jedno vremensko razdoblje. Ali te cipele nisu istrajne za put u EU. Zato se može reći da je Dayton zastario i zato vaša država treba bolji ustav koji može biti okvir za EU. Novi ustav teško je donijeti zbog kompromisa koji moraju postići tri naroda.

VL: Zašto je to tako?
SCHMUNK: Svatko strahuje da će nešto izgubiti ili da će ih druga strana majorizirati. Zato se neki političari više drže Daytona umjesto da se krene naprijed. Sada smo pred novom fazom reforme ustava koja će se pokrenuti na posve novim temeljima. Ideja je da Parlament još jače bude uključen u proces. U sljedećih nekoliko dana skupit će se jedna grupa, koja će biti neformalna, ali će je činiti važni domicilni i međunarodni sudionici u zemlji. Ta će skupina razgovarati kako nastaviti s reformom ustava, što neće biti jednostavno.

VL: Kako pomiriti te krajnosti kada, primjerice, Hrvati očekuju da žive u državi uređenoj poput Švicarske i Belgije, Srbi se drže Daytona, a Bošnjaci često majoriziraju druga dva naroda?
SCHMUNK: Poznati su mi različiti interesi i tu se opet vraćamo povjerenju. Za vašu zemlju može biti jedan europski model koji uključuje kulturne i vjerske potrebe svih triju naroda. Na taj način nijedna strana ne može dominirati nad drugom. Ali ne može se istodobno stvarati sustav da jedan narod može blokirati cijelu državu.

VL: Je li budućnost BiH dva, tri entiteta, ukidanje entiteta, država regija? Kakav bi prijedlog bio najprimjereniji?
SCHMUNK: BiH prije svega treba jaku središnju vlast kao i u drugim zemljama EU-a. Ispod te razine vlasti postoje različiti modeli unutar 27 zemalja članica. Svi modeli na srednjoj razini nisu tako važni jer u svakoj zemlji postoji snažno izražen osjećaj pripadnosti državi. Regije u EU u prvoj liniji ne definiraju se kao političke, nego kao prostor na kojemu se, pored povijesnih i zemljopisnih, ističu kulturne, jezične i religijske posebnosti.

VL: Tvrdite li da će Srbi regijama zamijeniti sadašnji projekt RS-a, a da će hrvatske frustracije biti manje?
SCHMUNK: To je jedno od najtežih pitanja i ne treba stvarati atmosferu da će se nešto oduzeti. Još je prerano za to, ali tima koji navodno nemaju ništa, a vi govorite o Hrvatima, poručio bih im: nemojte još više zakomplicirati ustroj. Zašto ne biste postali avangarda u ovome sustavu, avangarda koja neće dalje dijeliti zemlju. Mi pozivamo Bošnjake da u Federaciji imaju fer partnerski odnos prema Hrvatima. U međuvremenu bi trebalo pojednostaviti komplicirani sustav u Federaciji.

VL: Znači li to pojednostavljenje ukidanje županija?
SCHMUNK: To je za mene vrlo teško reći budući je to stvar domaćih vlasti. Sustav s deset županija jako je kompliciran, ali ne očekujte od međunarodne zajednice da će to riješiti bilo kakvim pritiskom.

VL: Diplomatski poziv Hrvatima je ustvari ne zazivajte treći entitet. Nije li, međutim, legitimno tražiti treći, četvrti ili prvi entitet ako jedan narod ima takvo ekskluzivno pravo i ne ponaša li se dvojako međunarodna zajednica u vezi s tim pitanjem?
SCHMUNK: Pravna situacija u Washingtonu ili Daytonu je da ne postoji treći entitet. Međutim, ne želim na to pitanje odgovoriti pravno. Mogu samo apelirati. Razumijem emocije Hrvata, ali samo želim reći da sustav treba pojednostaviti, a ne dalje zakomplicirati. EU nije sustav gdje se dijeli, nego ujedinjuje.

VL: Preskočili ste dio odgovora o posebnom odnosu međunarodne zajednice prema RS-u koji je rezerviran za samo jedan narod?!
SCHMUNK: Međunarodna zajednica nema različito gledanje na razne narode, a poglavito ne njemačka vlada. Vidim ujedinjenu i jaku BiH u kojoj niti jedan od triju naroda ne ima dominirajuću ulogu u zemlji. Mnogo je važnije da građani BiH budu nositelji prava.

VL: Hoćete li zagovarati ukidanje RS-a?
SCHMUNK: Nećemo se zalagati ni za kakvo ukidanje. Sudionici budućeg procesa ustavne reforme trebaju se pozbaviti strukturom BiH. Međutim, ako se nastavi putem podjela onda se bojim da će BiH nositi crvenu svjetiljku u Europi.

VL: Dvije strane u sporu, Bošnjaci i Srbi, posve različito tumače presudu, dugoročno politizirajući taj slučaj. Je li to opasno za budućnost BiH?
SCHMUNK: To može biti opasno. Kada izgubite dragocjene osobe to se teško može popraviti i jasno je kako su duboke rane. Poljaci su nas Nijemce mrzili jer im se dosta ružnih stvari dogodilo. Nakon dugih godina sklopili smo sporazum i danas smo prijatelji. Slično je bilo i s Francuzima, Englezima. EU ovdje pokazuje da se takvim mehanizmom može nadići takva vrsta mržnje.

VL: Govorite li u uvođenju ustavnih promjena o oživotvorenju 'potajnoga’ dokumenta Europske komisije i OHR-a koji je objavio i Večernjak. Tamo se navodi da su nacionalno pitanje i srednja razina vlasti ključne stvari ustavnih promjena. Mislite li vi tako?
SCHMUNK: Postoji previše institucija u ovoj zemlji i one su skupe. Najveći dio prihoda ide u plaće službenika koji bi bili potrebniji u obrazovanju, infrastrukturi, modernizaciji, a ne za nove službenike. Zato BiH treba pojednostavljenje.

VL: Preskočili ste dio odgovora o 'posebnom’ odnosu međunarodne zajednice prema RS-u koji je rezerviran za samo jedan narod?!
SCHMUNK: Međunarodna zajednica nema različito gledanje na razne narode, a poglavito ne njemačka vlada. Vidim ujedinjenu i jaku BiH u kojoj niti jedan od triju naroda ne ima dominirajuću ulogu u zemlji. Mnogo je važnije da građani BiH budu nositelji prava.
VL: Hoćete li zagovarati ukidanje RS-a?
SCHMUNK: Nećemo se zalagati ni za kakvo ukidanje. Sudionici procesa ustavne reforme trebaju se baviti strukturom BiH. No ako se nastavi putem podjela onda se bojim da će BiH nositi crvenu svjetiljku u Europi.

Najsigurnija i najsretnija

'Obećana zemlja' za Hrvate i jedna od najbogatijih u svijetu plaća ljudima da se dosele, evo uvjeta

Video sadržaj

3

MUSTAFA NADAREVIĆ

Četiri godine od odlaska glumačkog velikana: Ženio se tri puta, a evo zašto je uzeo slovensko državljanstvo

Video sadržaj

11

STRMOGLAVI PAD

Hrgović doživio veliko poniženje: Ovakvo razočaranje hrvatski boksač nije očekivao uoči povratka

Sve popularnije

Zaboravite na lozinke i PIN-ove! Generacija Z prigrlila top rješenje za najsigurniji online šoping

Poražavajuće statistike

Iritabilnost, nemir i promjene raspoloženja sve su prisutnija kod djece, a razlog je zabrinjavajući

Ova kovanica prodaje se i za 35.000 eura. Imate li ju?