Hrvatska je okončala svoje sudjelovanje u NATO-ovoj misiji u Afganistanu prije sedam mjeseci, ponajviše zbog računice da će ubrzo nakon našeg povlačenja uslijediti i povlačenje američkih i, lančano, svih drugih saveznika iz Afganistana, no ta se računica sada pokazuje ne baš najpreciznijom.
Na sastanku ministara obrane država članica NATO-a, koji je započeo jučer i nastavlja se još danas, očekuje se neka vrsta dogovora saveznika o ostanku u Afganistanu i nakon 1. svibnja.
Talibani ostaju problem
Taj datum, 1. svibnja 2021., bio je rok u kojem su se Amerikanci planirali povući u razmišljanjima bivše administracije predsjednika Donalda Trumpa, no nova administracija predsjednika Joea Bidena gleda stvari iz novog kuta. Prema mirovnom sporazumu koji su Amerikanci potpisali s talibanima prije godinu dana u Dohi, američki su se vojnici obvezali povući iz Afganistana do 1. svibnja 2021. ako se ispune tri uvjeta.
Prvi je uvjet bio da talibani prekinu s nasiljem, odnosno oružanim napadima na savezničke vojnike, što su talibani uglavnom poštivali, premda su nastavili napadati afganistansku vojsku. Drugi uvjet bio je da talibani raskinu veze s terorističkom organizacijom al-Qaidom. Treći je uvjet početak i vidljivi napredak u mirovnim pregovorima između talibana i međunarodno priznate vlade u Kabulu.
U Trumpovo vrijeme smatralo se da će Amerikanci smatrati treći uvjet ispunjenim već time što se ti unutar-afganistanski mirovni pregovori vode. Odnosno, da se neće opterećivati čekanjem da vide kako će ti pregovori završiti i hoće li taj mir između talibana i vlade u Kabulu biti čvrst i održiv. No, Bidenova administracija na sve to gleda drukčije i čini se da - prvo u Washingtonu, a jučer i danas u Bruxellesu - prevladava stav da prije povlačenja stranih vojnika iz Afganistana treba pričekati da se vide rezultati unutar-afganistanskih mirovnih pregovora. Saveznici ne žele da povlačenje izgleda kao potpuni poraz.
– Nijedan saveznik ne želi ostati u Afganistanu dulje nego što je potrebno, no nećemo se povući prije nego što bude pravo vrijeme za to – rekao je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg uoči početka dvodnevnog ministarskog sastanka (koji se, zbog globalne pandemije, odvija putem sigurne videoveze).
Iz novog razvoja događaja proizlazi da Hrvatska vjerojatno neće ni približno ispoštovati neformalno savezničko načelo ponašanja u Afganistanu koje glasi otprilike ovako: “zajedno smo ušli, zajedno ćemo izaći”. No, neslužbeno smo u sjedištu NATO-a stekli dojam da Hrvatska nije ni pod kakvim povećalom zbog odluke o povlačenju, odnosno da Hrvatima nitko - barem ne naglas - ne zamjera žurbu u povlačenju.
Za tu žurbu je, podsjetimo, ponajviše zaslužan predsjednik Zoran Milanović koji je i u predsjedničkoj kampanji i na dužnosti vodio politiku što hitnijeg povlačenja iz misije u kojoj je, kako je rekao, “naš posao gotov, naročito nakon ugovora između SAD-a i talibana”. Ne očekuje se usvajanje formalne odluke ministarskog sastanka NATO-a o ostanku u Afganistanu i nakon 1. svibnja, ali neimenovani izvori potvrdili su agenciji Reuters da se na sastanku očekuje jasno razumijevanje da će se taj ostanak u misiji nakon navedenog datuma dogoditi.
– Vidimo da i dalje postoji potreba da talibani učine više u ispunjenju uvjeta mirovnog sporazuma, da se pobrinu da raskinu sve veze s međunarodnim teroristima. Naš zajednički cilj je da Afganistan nikad više ne služi kao skrovište za teroriste odakle napadaju naše domovine – poručio je Stoltenberg u obraćanju uoči ministarskog video-sastanka.
Trenutno u NATO-ovoj Resolute Support Mission (misija odlučne potpore) sudjeluju 9592 vojnika iz 36 zemalja koje su članice NATO-a ili zemlje partneri. Najviše je među njima američkih vojnika, 2500, nakon njih po brojnosti slijede Nijemci (1300), Talijani (895), Gruzijci (860), Britanci (750), Rumunji (619), Turci (600)…
Francuska je povukla svoje vojnike iz Afganistana krajem 2012., u vrijeme kad se očekivalo da će se svi saveznici povući do kraja 2014., što se nije dogodilo. Na prijelazu 2014. na 2015. dogodilo se samo to da je završila jedna saveznička misija, koja je pod nazivom ISAF trajala od američke invazije na Afganistan 2001., i započela je druga, pod nazivom RSM, koja traje još i danas.
Povećati izdatke za obranu
Ovaj ministarski sastanak NATO-a prva je prilika za razmjenu mišljenja europskih saveznika i Kanade s administracijom američkog predsjednika Bidena, koju predstavlja novi ministar obrane, general Lloyd Austin. Njegova je glavna poruka saveznicima jučer bila: vjerujemo u NATO i želimo popraviti odnose koji su zapušteni u protekle četiri godine Trumpove administracije.
Trump je predbacivao Europljanima i Kanađanima da premalo ulažu u obranu i to na račun Amerike, nakon čega su se članice NATO-a obvezale da će izdatke za obranu povećati na propisanih dva posto nacionalnog BDP-a.
VIDEO Hrvatska vojska pomaže u Petrinji nakon potresa
To je OK Amerika nam ništa ne pomaže a Biden je koliko vidimo pljuvao i Tuđmana i Hrvatsku izjednačavajući napadnutu zemlju sa agresorom. A svoju zemlju začudo nije ukorio kada su počistili indijance, ratovali sa pola svijeta a u WWII Japance strpali u logore do kraja rata. Neka si ratuju sami a mi moramo više misliti na sebe a manje na nekakve tobožnje saveznike koji su to samo ako njihovim interesima odgovara