Nekoliko puta odgađani prvi parlamentarni i lokalni izbori u
Afganistanu nakon 36 godina, jučer su napokon održani, a 12,5 milijuna
glasača moglo je birati između 5800 kandidata za 249 mjesta u skupštini
i 420 u pokrajinskim vijećima. Kako bi sve prošlo sa što manje problema
na izborima koji su stajali 150 milijuna dolara, a nakon učestalih
talibanskih prijetnji i poziva da se bojkotiraju izbori, brinulo se
gotovo 100.000 afganistanskih policajaca, vojnika i pripadnika
međunarodnih snaga.
Među njima su i hrvatski vojni policajci te diplomatski i policijski
predstavnici u pokrajinskim timovima za obnovu (PRT).
Kako je za Večernji list rekao voditelj saborskog izaslanstva u
Parlamentarnoj skupštini NATO-a Krešimir Ćosić, koji je u Afganistanu u
svojstvu promatrača izbora, hrvatski vojni policajci, kao ni ostali
pripadnici misije ISAF, ne sudjeluju izravno u osiguravanju birališta,
već obavljaju uobičajene zadaće.
– U stalnom sam kontaktu s našim vojnim policajcima koji obavljaju
svakodnevne zadaće i rekli su mi da je sve prilično mirno, unatoč
nekoliko napada na policiju i snage UN-a, koji su prošli bez većih
žrtava. Ovdje se nastoji stvoriti percepcija da je riječ o normalnim
izborima, bez utjecaja stranih sila, pa zato birališta osiguravaju
pripadnici afganistanske policije i vojske, a ne pripadnici ISAF-a –
rekao nam je Ćosić oko sat vremena prije zatvaranja birališta.
Napadi talibana
Dodao je kako su mjere sigurnosti pojačane zbog ubojstava sedmero
kandidata u zadnjih pet mjeseci te da je otkazana jedna tiskovna
konferencija na koju je trebao ići zbog straha od napada.
U Afganistanu se od kolovoza nalazi šesti kontingent hrvatskih vojnih
policajaca, a RH u misiji ISAF sudjeluje od veljače 2003. godine. U tom
razdoblju, najveći incident, i zasad jedini u kojem je hrvatski vojnik
upotrijebio oružje, dogodio se lani u veljači, kad se afganistanski
civil vozilom probio kroz kontrolnu točku na izlazu iz glavnoga grada
Kabula. Naš je vojnik uspio izbjeći nalet vozila i raniti osobu u
njemu, koja je poslije uhićena.
Talibanski gerilci uoči izbora pozvali su na njihov bojkot, navodeći
kako je riječ o američkoj zavjeri, a naglasili su da im u napadima mete
neće biti birališta, nego “okupacijske trupe”. Tako je već u noći na
nedjelju u eksploziji bombe poginuo jedan francuski vojnik, a drugi je
teško ranjen. Na dan izbora, dvojica policajaca i tri napadača ubijena
su u istočnom Afganistanu, ispaljene su dvije rakete na kompleks
vojarni UN-a, bez žrtava, a dvojica “kamikaza” ranjena su prilikom
pokušaja ulaska na biralište dok su pokušavali aktivirati eksploziv
koji su nosili na sebi.
Unatoč tome, na izborima su se kandidirali i predstavnici bivšeg
talibanskog režima koji je zemlju doveo do bijede i međunarodne
izolacije, a pretpostavlja se da bi glasove mogli dobiti na jugu i
istoku zemlje. Dvije glavne snage, za koje se očekuje da će dobiti
najviše glasova birača, jesu paštunska plemena okupljena oko
predsjednika Hamida Karzaija i mudžahedini koji su slavu stekli tijekom
rata protiv tadašnjeg SSSR-a '80-ih godina prošloga stoljeća. Svoju
priliku traži manja skupina neovisnih kandidata koju čine intelektualci
i bivši komunisti te žene, kojima je izbornim zakonom osigurano 25
posto mjesta u skupštini i 30 posto mjesta u pokrajinskim vijećima.
Strani promatrači
Prve parlamentarne izbore u gotovo četiri desetljeća prate mnogi
promatrači iz različitih svjetskih organizacija, OESS-a, NATO-a i EU, s
obzirom na to da je riječ o završetku prve faze obnove Afganistana,
rekao je Ćosić i dodao da su izbori značajan korak naprijed u
demokratizaciji zemlje.
25 posto mjesta u skupštini
U zemlji u kojoj donedavna nisu imale pravo glasa, za svoje mjesto u parlamentu natječu se i žene. Tako se u borbi za mjesto u parlamentu, Wolesi Jirgi, među tri tisuće kandidata natječe i Suraya Ibadi (na slici dolje), koja putuje Afganistanom i drži predizborne govore. Smatra se da će za žene glasovati uglavnom gradsko stanovništvo. No proturječno je kod ženskih kvota što u gusto naseljenim područjima neće proći kandidati i s više tisuća glasova, dok će tek nekoliko desetaka glasova osigurati žene ili kandidati iz slabo naseljenih područja. (D. Be.)
Susret s prijateljem
Zastupnik Krešimir Ćosić u Kabulu je sreo turskog ministra vanjskih poslova iz vremena priznanja Hrvatske Hikmeta Cetina, danas višeg civilnog predstavnika NATO-a u Afganistanu, te je s njim obišao neka birališta. – Bilo je lijepo susresti starog prijatelja – rekao nam je Ćosić
Rončević: Naše snage sigurne
S obzirom na posljednje nemire u Afganistanu te sudjelovanje hrvatskih civilnih snaga u mirovnim misijama te zemlje, ministra obrane Berislava Rončevića pitali smo koliko su naše snage sigurne tamo. – Naši obavljaju civilne zadaće i svakodnevno smo u kontaktu s njima. Mogu reći da nisu izloženi nikakvim opasnostima – kazao je Rončević. (T.U.)
