Već s otvaranjem znanstvene koverencije ‘Hrvati u BiH nositelji europskih vrijednosti?’ nestao je upitnik iz njezina naziva, a potvrdili su to najviši hrvatski politički i društveni dužnosnici, akademici i znanstvenici koji su se okupili u Neumu kako bi dali strateške smjerice daljeg djelovanja Hrvata u BiH za što su dobili i snažnu potporu službenog Zagreba.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović istaknuo je jučer kako Hrvati u BiH najsnažnije zagovaraju približavanje EU i NATO-u, želeći u tom procesu ostvariti jednakopravnost.
– Europski i euroatlantski put nema alternative. Hrvati jesu predvodnici i nitko nas na tome putu neće zaustaviti. Želimo status kandidata u EU do kraja ove godine i aktiviranje akcijskog plana za članstvo u NATO-u – rekao je Čović.
U EU na krilima Hrvata
Ocijenio je da su Bošnjaci i Srbi zadovoljni sa sadašnjim stanjem i činit će sve da uspore i odgode taj put za pet do deset godina kako bi “riješili problem Hrvata kojima bi bila namijenjena sudbina nestanka”.
– To neće ići tako – ustvrdio je Čović. – Cilj je da zaključci skupa budu jasno strateški definirani za poziciju hrvatskog naroda. Poslat ćemo vrlo jasnu poruku oko definiranja ovoga problema. Mi sada imamo nefunckcioniranje daytonske BiH, i potrebna nam je izmjena ustava i zakonodavstva kako bi imali normalno funcioniranje države koja želi europski put. Želimo ponuditi rješenje za BiH i stabilnost te osigurati jednakopravnost Hrvata u BiH. Siguran sam da ćemo kao zaključak ove konferencije dobiti jasan strateški pravac našeg zajedničkog djelovanja kako bi osigurali primjerene odnose, apsolutnu jednakopravnost hrvatskog naroda s druga dva naroda, ali i stvoriti ambijent za europsku BiH iz koje
se neće odlaziti, nego će se ostajati – rekao je hrvatski član Predsjedništva Dragan Čović koji je visoki pokrivitelj i suorganizator ovog znanstvenog skupa.
Upitan oko prijedloga za federalizacijom zemlje i bi li to dovelo do dalje nacionalne podjele, Čović je odgovorio kako to nije ono što zagovara hrvatska politika, niti su poruke ovoga znanstvenog skupa.
Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović najavila je u Neumu da će Hrvatska pojačati diplomatske napore kako bi se dogradio Daytonski sporazum.
– Snažno ćemo diplomatski djelovati prema međunarodnoj zajednici s ciljem dogradnje Daytonskog sporazuma, osiguranja stabilnosti BiH i šireg susjedstva te sprečavanja vanjskih utjecaja. Stoga Hrvatska očekuje žurno donošenje novog izbornog zakona koji će jamčiti ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda, žurno donošenje novog statuta grada Mostara te organiziranje demokratskih izbora, te pravodobno djelovanje međunarodne zajednice nužne za stabilnost BiH, uključujući ubrzanje unutarnjih reformi te euroatlantske integracije BiH – rekla je predsjednica RH Grabar-Kitarović.
Ugrožena ravnopravnost
Podsjetilaje i kako je puzajućim izmjenama Daytonskog sporazuma i odlukama visokih međunarodnih predstavnika ‘ugrožena konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata u BiH’.
– U dva navrata Bošnjaci su izabrali hrvatskog predstavnika u Predsjedništvo BiH. BiH je izložena novim izazovima posebno međunarodnog terorizma te prijetećoj migrantskoj krizi. Raste broj ekstremističnih zajednica. U RS-u gotovo da nema povratka prognanika i izbjeglica, a u FBiH nastavlja se majorizacija Hrvata – dodala je hrvatska predsjednica i upozorila na višegodišnju pasivnost međunarodne zajednice u BiH. – Međunarodna zajednica dugo je godina zatvara oči pred ovim činjenicama– rekla je Kolinda Grabar-Kitarović. •
Odnosi na relaciji Beograd Priština nikada nisu bili dobri, no u posljednjih 48 sati su proključali. Naime, tijekom večere u Sarajevu lidera zemalja zapadnog Balkana (BiH, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Kosovo i Albanija) prve iskre izbile su nakon što je Kosovo objavilo kako je potpisana uredba kojom se sva imovina registrirana na bivšu SFRJ registrira na Republiku Kosovo. Srbijanski premijer Vučić na to je eksplodirao, i pitao kosovskog premijera Isu Mustafu što se događa “s otimanjem srpske imovine na Kosovu, te je li to njegova ideja ili je imao nečiju pomoć”. Novi udarac dogodio se jučer kada je kosovski predsjednik Hashim Thaci potvrdio da “Srbija nije nasljednica SFRJ i ne može raspolagati njezinom imovinom”.
Šest država Zapadnog Balkana nemaju drugu perspektivu osim europske no moraju pojačati suradnju i stabilizirati odnose, uključujući i stvaranje zajedničkog tržišta, suglasili se se premijeri šest zemalja.
>>Stier upozorava na krizu u BiH bez novog izbornog zakona
Konacno da na takvoj konferenciji ne spominje se Hrvatska.