Novca za obnovu Zagreba ima i sigurno će ga biti, no preduvjet je da napravimo kvalitetne programe, i prije svega, odgovarajuću regulativu kroz Zakon o obnovi Zagreba, rečeno je na panelu "Otkud 80 milijardi kuna za obnovu grada Zagreba'", a koji se održao u sklopu konferencije "Budućnost građevinskog sektora" koja se u organizaciji Poslovnog dnevnika održala u ponedjeljak u Zagrebu.
Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja, ističe da postojeći zakoni ne reguliraju materiju koja bi riješila problematiku novonastale situacije s masovnom obnovom Zagreba nakon potresa. Radi se o zgradama koje su javne, mješovite i privatne.
"Prema postojećom regulativi, država može sudjelovati u obnovi privatnih zgrada samo po kriteriju sigurnosti zgrade za stanovnike i građane. Tu vidim malo prostora za ulazak privatnog kapitala jer se uglavnom radi o privatnim zgradama koje služe za život građana, a ne vidim kako bi se tu dao ostvariti neki ozbiljniji prihod. Možda po pitanju ESCO-a gdje bi se, uz obnovu, išlo u energetsku učinkovitost. Povijesna jezgra je pak turistička, kulturna i povijesna cjelina od nacionalne važnosti i tu se država mora uključiti. Da zaključim, privatnom kapitalu mislim da nema mjesta u obnovi stambenih zgrada", kaže Uhlir.
Dodaje da se izgraditi sustav koji će, kako za Zagreb, tako i za sve ovakve i slične slučajeve funkcionirati. Očekuje da bi Hrvatska za obnovu Zagreba mogla dobiti maksimalno 6% ukupnih troškova obnove, a što znači da će se većina novca morati osigurati na nacionalnoj razini. Ivica Rovis, ravnatelje Zavoda za prostorno uređenje Grada Zagreba se prisjeća da su oni nakon potresa prvim izvidima ustanovili da je šteta ogromna, a odmah su bili svjesni da će se neki konkretni iznos moći odrediti dubinskom analizom za svaki pojedini projekt jer se radi, između ostalog, o velikom broju objekata pod konzervatorskom zaštitom, a i dobrim dijelom i o zgradama s još nerazjašnjenom vlasničkom strukturom.
"Nakon tri dana smo uputili Vladi prve prijedloga za obnovu grada. Smatramo da bi se prvo morali osloniti na Fond solidarnosti jedinica lokalne uprave i samouprave, a u koji Grad Zagreb godišnje uplati 860 milijuna kuna. Taj novac bi se, izmjenom postojećih zakona, trebao sada uplaćivati u novi Fond za obnovu Zagreba. Gradonačelnik Milan Bandić je višekratno ovo predlagao premijeru i Vladi, ali do sada nismo dobili nikakvu povratnu informaciju", kazao je Rovis.
I on upozorava da je nužan novi i sveobuhvatni zakon o obnovi Zagreba koji bi sve ove navedene probleme obuhvatio i riješio.
"Ima puno privatnih obiteljskih kuća čiji vlasnici nisu mogli čekati novu regulativu nego su sami krenuli u obnovu. Treba vidjeti što s tim. Isto tako, ima dosta oštećenih starih zgrada u centru i na Gornjem gradu, no treba biti svjestan da sve staro nije nužno i vrijedno. Stoga će se morati napraviti sveobuhvatni arhitektonski, konzervatorski, investicijski i svaki drugi program koji će nam dati mnoge odgovore", navodi Rovis.
Anton Kovačev, voditelj zagrebačkog ureda Europske investicijske banke (EIB), najavljuje da će EIB svakako sudjelovati u obnovi Zagreba, no da je prije svega nužno riješiti regulatorni okvir.
"Najavljena je donatorska konferencija za obnovu Zagreba na razini EU gdje će se vidjeti koliko će sama EU, zemlje članice i institucije osigurati novca, na nakon toga će se uključiti i banke, razvojne i poslovne kroz kreditiranje", kazao je Kovačev. I on je istaknuo da je ESCO model nešto što bi se u Zagrebu moglo sasvim legalno po EU pravilima koristiti masovno u obnovi Zagreba.
Damir Vuletić, pomoćnik direktora Odjela za energetsku obnovu javnih zgrada APN-a upozorava da je ESCO model baziran na uštedama energije – rade se isključivo mjere koje donose energetske uštede, a ne prihvaća nikakve statičke ili slične projekte.
"Činjenica je da bi gotovo sve ove zgrade koje su oštećene u Zagrebu i bile u nekom trenutku predviđene za energetsku obnovu. Stoga bi trebalo pričekati da se iz nekih drugih izvora financira njihova statika, a onda bi se u nekom trenutku na njih u završnoj obnovi mogao primijeniti i ESCO model", kazao je Vuletić. Dodao je da je veliki problem da smo izgubili svojevrsni kontinuitet jer su odrađeni ESCO projekti u prethodnom razdoblju malo zastali zadnjih godina. Josip Čengija, voditelj projekata u REGEA-i
ističe da je ova agencija u suvlasništvu tri županije i Grada Zagreba tako da je ona sama po sebi svojevrsni servis Zagrebu u situaciji poput ove.
"Imamo značajno iskustvo koje možemo prenijeti na ovu situaciju – da u mjere kojim smo se do sada bavili, energetska učinkovitost, sada uključimo i protupotresne, statičke i druge kriterije "Siguran sam da možemo osigurati da nam se iz EU fondova financiraju i projekti i programi koji daleko prelaze okvire samo energetske obnove. Tu vidimo i priliku da se jače uključi privatni kapital te da od ove nesretne situacije ima i veće društvene koristi", kazao je Čengija.
U Gunji je kukulele garnitura sa drugaricom sataraš napravilo pljačku države, za 1 m2 roh bau gradnje 1.700 eura, uz to na mjestu ruševnih kuća napravile se nove, a mnoge prazne jer stanovništvo iseljava. Tako i u Zagrebu može se pomoći u nekom postotku koliko je ta građevina ili stan vrijedio prije potresa. a tko nije imao osuguranu nekretninu ili nema novaca neka proda i ide u Slavoniju gdje može dobiti kuću za 1 kunu. Zašto bi mi plaćali da netko živi u Zgrebu a nije u mogućnosti. Uz to brojni stanovi su bili oteti od nekadašnjih vlasnika, pa su ih podobni komunjare dobile badava ili za mizernu siću.