Nesporno je da se odlazak srbijanskog premijera Aleksandra Vučića iz Bruxellesa može uvrstiti među one tipične poteze na međunarodnoj pozornici napravljene za domaće potrebe.
Vučićevo napuštanje Bruxellesa zato što je Hrvatska blokirala Srbiji otvaranje 26. poglavlja u pregovorima s EU nema utjecaja na tijek pregovora jer je u Bruxellesu ostala srbijanska ministrica zadužena za europske integracije Jadranka Joksimović koja prisustvuje međuvladinoj konferenciji na kojoj se otvaraju 5. i 25. poglavlje u pregovorima o ulasku Srbije u EU.
Vučić je svojoj publici pokazao da ima mišiće i ništa više od toga.
Sve zemlje članice EU suglasile su se da Srbija otvori 5. (javna nabava) i 25. poglavlje (znanost i istraživanja), a nastojalo se i da budu usuglašena stajališta svih 28 država članica za otvaranje 26. poglavlja (obrazovanje i kultura).
Ima li hrvatska strana pravo kada traži da se u poglavlju o obrazovanju i kulturi traži od Srbije štovanje manjinskih prava i povrat umjetnina, ili je Beograd u pravu kada kaže da se pitanje manjina rješava u 23. poglavlju? Europska komisija preporučila je davanje suglasnosti na otvaranje i zatvaranje pregovaračkog 26. poglavlja jer se manjinsko pitanje rješava u drugom poglavlju.
Njemačka kancelarka Angela Merkel kazala je kako o bilateralnim pitanjima treba raspravljati na bilateralnoj razini. Kada je prihvaćen zahtjev Srbije za otvaranje procesa ulaska u EU, iz Bruxellesa su kazali kako se nadaju da Hrvatska neće postavljati prepreke pregovorima s Beogradom kakve je Zagrebu postavljala Slovenija.
No, pretjerivali su i drugi, ali uzaludno kada se pogriješi u zahtjevima. Talijanska desnica je, na primjer, tražila od talijanske vlade da zakoči ulazak Slovenije i Hrvatske u EU dok ne plate odštetu esulima. U Bruxellesu su odgovarali kako je to bilateralno pitanje.
Kada Hrvatska nije Talijanima dala istu mogućnost kakvu je dala Nijemcima za, primjerice, kupnju nekretnina, reagirao je Bruxelles. Treba razlikovati što je bilateralna prepirka, a što europsko načelo.
