rast cijena
Hrvatska ima drugu najveću inflaciju u eurozoni, slijedi novo povećanje kamata
Harmonizirani indeks potrošačkih cijena za kolovoz bio je najviši u Slovačkoj – 9,6%, slijedi Hrvatska s 8,5% te Austrija s godišnjom inflacijom od 7,6%. Prosječna stopa inflacije u europodručju je 5,3 posto
Komentara 42
DU
Koga briga, bit će još gore.
TA
Prestrašno, a tako nam je bilo doboro u šugoslaviji sa plaćama manjim od 100 DEM, sa inflacijom DNEVNOM od 30 %, a za papir za brisanje gusice i sve sitnice mogli smo turistički u Italiju, Austriju u vrijednosti od 100 DEM
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.
Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.
Jel lijepo u EU? Trenutno imamo namjernu kreiranu inflaciju , jer se tijekom covid krize, novokreirani i stvoreni novac iz ničega, djelio šakom i kapom svim potrebnim i nepotrebnim , zatim dalje , jer se sada namjerno kreira svjetski rat i financira dotični, zatim dalje jer se sada daje novac za razvoj zelenih tehnologija odabranima, a istovremeno se blokira i ne financira razvoj fosilnih goriva , jer je eto tobože loše za planetu. Inflacija je potrebna jer paraziti ne žele otpisati dugove već nam se žele krvi napiti i uzeti nam resurse (energiju i zemlju). To što su godinama posuđivali državama uz negativnu kamatu ispada da je bio dobar poslovan plan, jer eto imamo kontroliranu vladu i ništa nam ne mogu. Inflacija je prvenstveno definirana količinom novca u opticaju . Kamate tu nisu bitne, kamate služe samo da zamaskiraju pravu stvar i da odvuku pažnju. Tri su faktora koji kreiraju novac iz ničega: a) centralne banke - kreiranjem rezervi iz ničega (10%) b) privatne komercijalne banke - kreiranjem novog kredita iz ničega (komercijalne banke moraju imati blagoslav centralne banke u obliku poštivanje regulacije) (40%) c) države - deficitom proračuna iz ničega (što veći deficit i slabija robna razmjena - slabija valuta) (50%) Kreiranje novca samo po sebi nije loše, čak je i poželjno, ako se novac plasira u razvijanje proizvodnje. Kreiranje novca je nepoželjno i loše po inflaciju, ako se koristi za financiranje potrošnje.