KATARINA AMIŽIĆ

’Hrvatska ima izniman potencijal u gaming industriji, možemo biti relevantan igrač na globalnom tržištu’

Zagreb: Katarina Amižić
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/13
12.11.2024.
u 12:42

- Nekoliko hrvatskih igara postiglo je međunarodni uspjeh, poput SCUM-a studija Gamepires, Serious Sama te Talos Principlea našeg najstarijeg studija Croteam, Escape Simulatora studija Pine, to su sve projekti koji su već sada prepoznatljivi u globalnoj gaming zajednici, kaže Katarina Amižić, nova predsjednica Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA)

Ovaj tjedan u Zagrebu se održava najveći regionalni gaming sajam Reboot Infogamer powered by A1. Uoči ovog popularnog događaja, posebno među mladima, razgovaramo s Katarinom Amižić (30), voditeljicom produkcije u tvrtki Reboot koja je glavni organizator sajma. Katarina je prije nekoliko dana postala i predsjednica Klastera hrvatskih proizvođača videoigara (CGDA), a već je godinama uključena u hrvatskoj gaming industriji u različitim ulogama. Bavila se i triatlonom, uspjela je završiti i slavnu utrku izdržljivosti Ironman, ali na kraju je ipak izabrala povratak u ovu industriju koja u Hrvatskoj buja već godinama.

Koliko je jak gejming u Hrvatskoj? Koliko imamo aktivnih  studija, čuli smo nedavno da ima oko 500-600 stalno  zaposlenih u hrvatskoj gejming industriji, što se i ne čini puno, a s druge strane da se u Hrvatskoj upravo radi na kreiranju 150  novih videoigara, što opet zvuči dosta.

- Gejming industrija doista rapidno raste i prema nekim globalnim procjenama do 2027 uprihodit će  više od 300 milijardi američkih dolara. U Hrvatskoj je to nešto skromnije, ali napredujemo velikim  koracima. Trenutno imamo skoro 600 zaposlenih, što možda djeluje malo, ali važan je kontekst –  taj broj stabilno raste, 2023 godine udvostručio se broj tvrtki s preko 10 zaposlenih, tvrtke bilježe kontinuirani rast zaposlenih, sve su to trendovi koji pokazuju uzlaznu putanju domaće industrije videoigara.

Koje su neke najpoznatije hrvatske igre?

- Nekoliko hrvatskih igara postiglo je međunarodni uspjeh, poput SCUM-a studija Gamepires, Serious Sama te Talos Principlea našeg najstarijeg studija Croteam, Escape Simulatora studija Pine, to su sve projekti koji su već sada prepoznatljivi u globalnoj gaming zajednici. Naša istraživanja pokazuju da se velik broj igara hrvatskih studija igra upravo u inozemstvu, što je velik uspjeh. Iako je teško uvijek konkurirati velikim produkcijama, činjenica da naše igre privlače  pažnju u svijetu pokazuje da imamo ogroman potencijal i kvalitetu.

A koje igre najviše igraju Hrvati?

- Hrvati uživaju u različitim žanrovima, od FPS-ova poput Call of Dutyja do RPG-ova i strateških  igara. Uvijek su popularne i sportske igre, posebno FIFA (današnji EA sports FC) i PES, s obzirom  na našu ljubav prema nogometu. Tu su uvijek i Fortnite, League of Legends, World of Warcraft...

Foto: Grgur Žučko

Koji su vaši favoriti, u koje igre ste najviše vremena uložili kroz godine?

- Osobno volim singleplayer fantasy RPGeve, zabavne platformere, volim utrke, nisam prekompetitivna, ali kad se nađemo na Trackmania turniru moram reći da mi je puls kao na treningu. Oduvijek sam konzolaš. Jedna od prvih igara koje sam igrala i koja mi je u posebno lijepom sjećanju je Prince of Persia, igrala sam je na Segi Genesis prije nego smo dobili prvi PlayStation. Onda je na PS1 bio aktualan Tekken 3, Twisted Metal, Medal of Honor, Silent Hill, i još mnoge Ne mogu reći da sam kroz godine uložila više vremena u određenu igru, volim isprobavati novitete, jedna od dražih igara u posljednje vrijeme mi je Baldurs Gate III.

U hrvatskoj gejming industriju prošli ste kroz različite faze, od  marketinških akcija, do aktivnog sudjelovanja u studiju Games Revolted, pa da angažmana u Rebootu i vođenju velikih konferencija Reboot Develop i poznati Reboot Infogamer, kako  bi opisali našu industriju iznutra, koliko i dalje ima entuzijazma i optimizma, ideja i kvalitetnih i ideja i realizacije?

- Kroz godine pratim razvoj i rast naših studija. Entuzijazma ima i više nego prije, međutim kako  industrija raste na svjetskoj razini, tako se i u domaćoj industriji sve više pojavljuju individualci koji tu vide isključivo profit, ali vjerujem da to je to nešto što prati sve industrije koje dožive procvat. To ne znači da je manje kvalitetnih ideja i odličnih projekata. Kroz godine smo vidjeli ogroman razvoj i  stabilizaciju određenih studija, kao i pojavu novih koji donose nove zanimljive projekte. Entuzijazam i strast igraju veliku ulogu, ali isto tako u CGDA radimo na poboljšanju uvjeta, pristupa financiranju i edukaciji kako bismo osigurali dugoročni razvoj.

Znate reći da gejming funkcionira gotovo kao sport, poput  nogometa ili tenisa, je li to samo zvučna usporedba ili je stvarno tako.

- To je zaista tako, i ne radi se samo o velikim nagradnim fondovima. Radi se o kompletnoj  produkciji, o načinu na koji se timovi pripremaju i posvećuju natjecanjima, o broju gledatelja, o  broju članova tima koji sudjeluju u uspjehu nekog tima ili pojedinca, o raznoraznim aspektima koje  smo do sad viđali u ‘tradicionalnim’ sportovima. E-sport igrači su postali brend i utječu na mišljenja fanova i gledatelja, kao što postoje svjetski  poznati npr triatlonci za koje možda prosječna osoba koja ne prati taj sport ne zna, tako postoje i  svjetski poznati igrači npr LoL-a za kojeg znaju milijuni ljudi, a opet nekome izvan gaminga ime  neće biti poznato.
Nažalost i dalje postoji stigma vezana uz profesiju gamera, ali vjerujem da će se i to uskoro  promijeniti.

Foto: Promo

Ima li i Hrvatska neku "reprezentaciju gejmera" koji mogu od  zarađivati za život od igranja videoigara?

- Hrvatska ima igrače koji su se probili na tu scenu, iako nam još uvijek nedostaje organiziranija infrastruktura i sustavna podrška. Naš najpoznatiji profesionalan igrač je Luka Perković - Perkz, 2021 je bio u četvrtfinalu svjetskog  prvenstva u LoL-u kad je njegov team Cloud 9 izgubio od korejskog Gen-G-a.

Koji su neki najveći izazovi u razvoju videoigara?  Ima li dovoljno kvalificiranog kadra? Koliko dugo traje razvoj  neke kompleksne videoigre? Opet iz CGDA istraživanja vidimo  da studiji kreću koristiti i umjetnu inteligenciju, ali da je to još u počecima.

- Iako imamo sve više mladih i talentiranih timova koji stvaraju kvalitetne igre, pristup financiranju još uvijek je ograničen. Hrvatska je već desetljećima jedina država u Europskoj uniji bez  ratificiranog ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja što je ozbiljan kamen spoticanja za  tržišnu jednakost s proizvođačima u drugim zemljama. Što se tiče umjetne inteligencije - ona se sve više koristi, u istraživanju CGDA ste mogli vidjeti da 52% domaćih studija koristi AI za testiranje ideja, a 40% za razvoj sadržaja. Sve je još uvijek u ranim fazama. Trenutno AI pomaže u ponavljajućim zadacima, no i dalje je  čovjek taj koji donosi kreativne odluke.  

Foto: A1 Hrvatska

Što su najveći ciljevi CGDA?

- Osim provođenja istraživanja koja nam pomažu razumjeti tržište, CGDA radi na osnaživanju domaće gaming scene kroz poticanje suradnje među studijima, stvaranje međunarodnih  partnerstava, i edukaciju mladih. Naš glavni cilj je stvoriti jaču platformu za povezivanje i podršku hrvatskim proizvođačima  videoigara, koja će olakšati suradnju, razmjenu znanja i resursa, te otvoriti prilike za financiranje i  promociju. Vjerujem da Hrvatska ima izniman potencijal u ovoj industriji i da možemo postati relevantan igrač na globalnom tržištu. CGDA će nastaviti raditi na uspostavljanju kvalitetnijih uvjeta za rad, podršci u plasmanu igara na  tržište, kao i na umrežavanju s inozemnim klasterima i organizacijama.

31.10.2024., Zagreb- Katarina Amizic, nova predsjednicu CGDA - Klastera hrvatskih proizvodjača videogara. Photo: Sandra Simunovic/PIXSELL
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Je li teže napraviti do kraja dobru video igru ili odraditi triatlon pripreme i završiti Ironman utrku?

-  Za početak napomenula bih da je disciplina u fizičkom treningu apsolutno od velike pomoći pri  bilo kakvom mentalno zahtjevnijem poslu. Oboje zahtijeva veliku količinu discipline i posvećenosti.  I dok je triatlon iscrpljujuć fizički, kreiranje videoigre je mentalni maraton. Oba izazova zahtijevaju  strast i sposobnost upravljanja različitim razinama stresa i timova, što iskustvo u triatlonu čini jako  korisnim i u profesionalnom kontekstu. Dodala bih i da je bilo kakav fizički trening izvrstan način za rješavanje stresa i preporučujem  fizičku aktivnost svima koji se bave poslovima koji ih mentalno iscrpljuju. A intenzitet treninga  možete uskladiti s razinom stresa na poslu...

Stiže Reboot Infogamer, što posjetitelji mogu očekivati ove  godine?

- Ovogodišnji Reboot InfoGamer donosi brojne atrakcije za ljubitelje igara – od turnira, spektakularnog LAN finala najveće regionalne esport lige s nagradnim fondom većim od 42.500 eura, hrpe giveawaya, indie zone, sajamskih popusta, VR zone, do izložbenih prostora na  kojima će se moći isprobati najnoviji naslovi, kupiti najnoviji hardware, i još mnogo toga. Očekuje se veliki broj posjetitelja, a na raspolaganju će im biti stotine računala i konzola za isprobavanje  igara. Što se tiče posebnih gostiju, to ostavljamo na iznenađenje posjetitelja!

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije