Hvale vrijedan program

Suradnja s MIT-om, prve audioknjige na hrvatskom jeziku i video igra koja spaja tradiciju, što im je zajedničko?

Zagreb: Ljubica Letinić i Lana Deban, osnivačice aplikacije Book&zvook
Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL
1/7
12.11.2024.
u 13:55

Tri različite industrije, jedna zajednička polazna točka. Oni su Petar Crnjak, Rea Budić, Ljubica Letinić i Lana Deban, a svoju su viziju o uspješnom poslovnom projektu pretvorili u stvarnost i ispisali svoje uspješne priče.

Poduzetnici igraju ključnu ulogu u pokretanju i razvoju gospodarstva, djelujući kao pokretači inovacija, stvaratelji radnih mjesta i nositelji gospodarskog rasta. Često vođeni kreativnim idejama i inovativnim rješenjima, ustrajno traže nove načine za unapređenje proizvoda i usluga, povećanje efikasnosti ili stvaranje potpuno novih tržišta.


Što je impact poduzetništvo?

Važnost i utjecaj društvenog poduzetništva, modela poslovanja koji predstavlja jedinstvenu kombinaciju tradicionalnih poduzetničkih praksi i načela društvene odgovornosti, sve više se naglašava u suvremenom društvu. Zaposlenici imaju aktivnu ulogu u procesu donošenja odluka, što doprinosi većem osjećaju odgovornosti, pripadnosti i motivacije. Taj se model pokazuje posebno korisnim u suvremenom poslovnom svijetu, gdje sve više potrošača i klijenata vrednuje odgovornost i transparentnost poduzeća.

Društveno poduzetništvo u Hrvatskoj je prepoznato kao važan segment poslovanja koji donosi razliku, što potvrđuje i program „Pokreni nešto svoje“, projekt ACT Grupe i Philip Morrisa Zagreb, koji već osmu godinu zaredom provode program koji za cilj ima pružanje podrške impact poduzetnicima u Hrvatskoj kroz šest mjeseci mentorstva i financijsku podršku. Vjetar u leđa kroz ovaj program dobili su Petar Crnjak, Rea Budić, Ljubica Letinić i Lana Deban, imena koja stoje iza brendova Source Robotics, Tiny Meow i Book&Zvook koji su ispisali svoje uspješne poduzetničke priče, a mogu biti inspiracija svima koji planiraju pokrenuti nešto svoje.



Budućnost robotike u Hrvatskoj

– U Hrvatskoj ima malo firmi koje se bave isključivo robotikom. Dosta ih se bavi automatizacijom, ali njih ne bih ovdje svrstavao. Tih nekoliko u branši robotike, uglavnom se bavi razvojem mobilnih robota za skladišta ili samo softwareima. Problem je što su i fakultetski i školski programi dosta slabi, kao i robotika, tako da bi se trebalo poboljšati i akademija i industrija. Nadamo se da ćemo biti jedna od tih većih firmi koja sama po sebi ulazi i u akademiju i industriju istovremeno – govori Petar Crnjak, osnivač tvrtke Source Robotics, koja je prepoznata i izvan granica Hrvatske, a ostvarila je suradnju s gigantima poput MIT-a.

Na ideju pokretanja vlastitog posla došao je iz vlastite želje, ali i golemog interesa javnosti za njegove robotske projekte, koje je radio tijekom studiranja i koji su mu bili hobi u slobodno vrijeme, kada je shvatio da učenici nemaju pristup potrebnim alatima za praktično učenje.

– Na razred od 30 učenika imali smo samo jednog robota vrijednog 20.000 eura pa smo sve učili na simulatorima, što nije bilo realno iskustvo – prisjeća se Petar. Slično iskustvo pratilo ga je i tijekom studija, što ga je motiviralo da razvije vlastitu industrijsku robotsku ruku, namijenjenu edukaciji.

Robot, koji je predstavljen kao open-source projekt, ubrzo je stekao popularnost među studentima i akademskim ustanovama diljem svijeta. Takva potražnja potaknula je daljnji razvoj pristupačnih i funkcionalnih robotskih rješenja, a kako bi tehnologija bila dostupna i malim poduzećima i entuzijastima. Danas Source Robotics surađuje s prestižnim institucijama poput MIT-a i Stanforda, što je i potvrda njihovu napornom radu i ulaganju u inovacije.

– Iskreno, to je bio znak da je projekt prepoznat i da ozbiljni fakulteti i studenti koriste takve robote. Znam da naši roboti tamo služe studentima za izradu njihovih završnih i diplomskih radova. Rekao bih da 30% naših kupaca čine studenti i fakulteti, a njima su, kao što su bili i meni dok sam studirao, ovakvi roboti i projekti prijeko potrebni. U međuvremenu, Stanford, ETH Zurich, KU Leuven i mnogi drugi fakulteti kupili su neke od naših proizvoda, a neki razmišljaju o mogućnosti da našim robotima opreme svoje istraživačke Laboratorije pa se otvaraju i mnoge buduće suradnje – objašnjava Petar.


Tradicija kao inspiracija

Što povezuje tradiciju i gaming industriju? Video igra Bura: The Way the Wind Blows nastao u kreativnoj radionici tvrtke Tiny Meow, iza koje stoji poduzetnica Rea Budić.

– Video igre igram od malih nogu pa sam oduvijek smišljala različite ideje i priče za izradu video igara, nesvjesna da postoji mogućnost da ću jednog dana raditi upravo to. Odluka o otvaranju Tiny Meow studija nastala je tek nakon što sam se upoznala s industrijom u Hrvatskoj, i to tijekom sudjelovanja u Inkubatoru PISMO u Novskoj, gdje sam prvi put upoznala ljude iz industrije i razne druge zaljubljenike u video igre – govori Rea pa dodaje:

– Moj je put do gaming industrije bio dug, gotovo deset godina proučavanja različitih vrsta dizajna, od izrade ilustracija, grafičkog i web, pa do 3D dizajna. S vremenom sam shvatila da je proces izrade likova za video igre nešto u čemu najviše uživam te sam počela raditi likove koji su danas dio video igre Bura: The Way the Wind Blows, koja spaja specifične elemente kao što su vezenje čipke i elemente pejzaža Dalmacije – govori Rea te se osvrće na ulogu žena u ovoj globalno rastućoj industriji koja je zamah dobila i u Hrvatskoj.

– Unatoč tome što su povijesno, u počecima programiranja, taj posao najčešće obavljale žene, programerkama se danas nije lako probiti i često se moraju dodatno dokazivati. Žene čine gotovo polovicu svjetskog tržišta, ali u procesu izrade video igara omjer je puno lošiji. Po posljednjoj analizi CGDA za 2023. godinu, broj žena zaposlenih u industriji video igara iznosi 30%, što je jedan od najvećih postotaka u Europi. No realistična je slika takva da se većina zaposlenih žena zapošljava na pozicije HR-a, marketinga, računovodstva te da samo jedna tvrtka u Hrvatskoj, Nanobit, ima više od 50% zaposlenih žena. Čak 58% tvrtki ne zapošljava ni jednu ženu, a samo 6% ima ženu u vlasničkoj strukturi. Iako ovi brojevi zvuče poražavajuće za nekog tko tek pristupa ovoj industriji, osim mene, postoje mnoge žene u industriji koje su otvorene za bilo kakvu pomoć i savjet djevojkama i ženama koje se žele uključiti u industriju.


Knjiga nadohvat ruke

Iako su audioknjige u posljednjih nekoliko godina postale iznimno popularne – trenutno su najbrže rastući segment globalne izdavačke industrije, čija je vrijednost premašila nevjerojatnih pet milijardi dolara – do prije samo pet godina audioknjige na hrvatskom jeziku nisu postojale. Taj nedostatak na domaćoj književnoj sceni prepoznale su Ljubica Letinić i Lana Deban, bivše kolegice s radija, koje su pokrenule platformu book&zvook, a koja je danas sinonim za visok standard i vrhunsku produkciju.

– Došle smo iz zvučnog medija, gdje smo ovim medijem slobodno eksperimentirale, i sve što smo o njemu naučile, ugradile smo u naša izdanja. To je standard produkcije koji nadilazi uobičajenu praksu, knjige opremamo glazbom i raznim zvučnim teksturama, a posebno u dječjim izdanjima stvaramo bogate akustičke slike, što iziskuje i vrijeme i sredstva. No znale smo da je visoka kvaliteta jedina garancija opstanka našeg koncepta. I ustrajnost. Snimanje knjiga je delikatan i spor posao, odvija se u nekoliko faza, ali predanost rađa fantastičnim učincima – objašnjava Ljubica.

Foto: Sandra Simunovic/PIXSELL

Svako audio izdanje je priča za sebe, tu nema brzog „štancanja“. Produkcija audio knjige je specifičan spoj tehničkog znanja i kreativnosti, a kroz nekoliko faza nastanka knjige isprepliću se raznovrsni poslovi. Puno prije samog snimanja, to su urednički i producentski zadaci. U studiju je zabavno, kreativno, dinamično, intenzivno. Tu se susreću glumac/narator i ton-majstor, ponekad i redatelj, koji zajedno tragaju za specifičnim tonom knjige, interpretacijom koja je ključna za krajnji doživljaj slušanja. Tijekom postprodukcije, tonski se zapis čisti od pogrešaka, uređuje, a može se obogatiti glazbom i/ili šumovima. Nakon finalizacije audio zapisa prema tehničkim standardima, slijedi priprema naslova za distribuciju, marketing itd. Kao nagrada za posao, nedavno je došao i novi milestone – 100 izdanih audio knjiga.

– Ohrabrio nas je taj milestone. Znale smo da idemo po još sto, a i puno više, nadamo se. Taj broj čini se kao šala u usporedbi s brojem naslova na servisima za slušanje knjiga u svijetu, no mi smo u ovih par godina odradile posao koji inače rade cijeli timovi neke izdavačke i produkcijske kuće – ističe Lana.


Vjetar u leđa poduzetnicima

Program “Pokreni nešto svoje” do sada je podržao 58 poduzetničkih pothvata. Svake godine, deset poduzetnika, koji sudjeluju u programu, prima financijsku podršku. Od izabranih deset ovogodišnjih pobjednika, pet kandidata, koji se tijekom godine u procesu mentoringa pokažu najboljima, bit će financirano s po 7000 eura, dok će pet dobiti potporu od po 3000 eura. Ukupna vrijednost ovogodišnjeg programa iznosi 90.000 eura, od čega će poduzetnici primiti 50.000 eura izravne financijske pomoći i 40.000 eura vrijednu mentorsku pomoć koju im kroz prijenos znanja daje ACT Grupa. Sudionici programa bili su i ovi poduzetnici, a zajedno šalju jasnu poruku svima koji se žele prijaviti.

– U PNS-u nas je dočekala ekipa stručnjaka iz raznih sektora poslovanja. Pomažu nam da osvijestimo i opipamo različite segmente poduzetništva. Uz formalni dio programa, koji uključuje tečaj i rješavanje zadataka, mentori su dostupni za razgovor i pitanja te rad na konkretnom primjeru, što je dragocjeno. Dakle, imate pristup velikom znanju i iskustvu, i još za to dobijete novčanu nagradu – nevjerojatno. A važno je reći i da se sve odvija u ugodnoj i prijateljskoj atmosferi – zaključuje Lana.

Sadržaj nastao u suradnji s Philipom Morrisom Zagreb.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije