02.11.2019. u 12:13

Slavoj Žižek, slovenski “filozof svjetskog glasa”, a zapravo estradni mudroslovni narcis, koji po nazočnosti u hrvatskim medijima uspješno konkurira Severini i Maji Šuput

Subota 26. listopada

Danas je RH gladna Tuđmanove odlučnosti

Prije desetak dana objavio sam tekst “Hrvatska je dezorijentirana jer vlast nema autoriteta”. Nekoliko dana poslije objavljeni su “porazni” rezultati istraživanja koji kažu kako je “ne tako daleke 1999. svaki deseti Hrvat podržavao... ideju da zemlju vodi ‘moćni vođa koji se ne osvrće na vladu i izbore’, da bi danas broj takvih porastao gotovo četverostruko”. No nisu porazni ti rezultati nego politike zbog kojih građani tako misle. Od 2000. godine nijedna vlast nije imala nacionalni autoritet koji bi bio izraz autoriteta hrvatske države. Za sve vlasti autoritet je bila Europska unija kojoj smo rasprodali najveća nacionalna bogatstva dok je zemlja bila prepuštena razularenosti korupcije i drugih nepodopština. A ne zaboravimo – za ulazak Hrvatske u EU glasovalo je manje od 30 posto ukupnog broja birača. Činjenica da je broj onih koji podupiru ideju da zemlju vodi “moćni vođa” porastao četverostruko točno od Tuđmanove smrti do danas pokazuje među ostalim žal za vremenom prvog hrvatskog predsjednika koji se nikome u Europi i svijetu nije ulizivao kao njegovi nasljednici na Pantovčaku i u Banskim dvorima. Ako je možda Hrvatska Tuđmanom bila zasićena, za njim je danas gladna.

Nedjelja 27. listopada

Žižek konkurira Severini i Maji Šuput

Slavoj Žižek, slovenski “filozof svjetskog glasa”, a zapravo estradni mudroslovni narcis, koji po nazočnosti u hrvatskim medijima uspješno konkurira Severini i Maji Šuput, u novom cirkuskom nastupu izveo je jednu od vratolomija kakvima samoljubivo opčinjava javnost. Pa će reći: “Narod je glup, to kao ljevičar uvijek kažem. Ja sam za teror, ali za teror naroda protiv lidera.” A teror cvate kad nema Boga pa je sve dopušteno. “Otkrit ću vam tajnu”, kaže filozof koji inače slovi kao dijabolična osoba, “bog ne postoji, a ako postoji, zao je. On je đavao.” Za tu tvrdnju ima jedan vrlo jak argument – samo u svijetu bez boga mogao se pojaviti Slavoj Žižek. Ili se u svijetu zlog boga mogao pojaviti samo kao ures njegove zloće. Takvom, njemu i pristaje da kretanje Hegelova Svjetskog duha dovede na razinu popevki Majde Sepe te da relativizira desetke milijuna Staljinovih žrtava u Rusiji tvrdnjom kako je staljinizam “spasio čovječnost čovjeka” jer je “u osnovi njegove ideje bilo ponižavanje klase” dok su u nacizmu ljudi ubijani samo zato što su Židovi. Bog (židovski Bog) kaže: “Ne ubij”, Staljin je tu zapovijed proširio te glasi: “Ubijaj s razlogom.” Ljevičar Staljin, ljevičar Žižek.

Ponedjeljak 28. listopada

Sijanje ideja koje nikad neće niknuti

Predsjednički kandidat, premijerski kandidat i kanditat za čelnika nekoliko minitarstava, te uskoro kandidat za predsjednika Europskog parlamenta (već je europarlamentarac), Vijeća Europe i Europske komisije, a potom i za glavnog tajnika UN-a, te na kraju kandidat za kanonizaciju, Mislav Kolakušić, kako kaže na HTV-u, “odmah” bi - kad bi bio predsjednik Vlade - 30 posto smanjio lokalnu i državnu upravu te dao 100.000 otkaza ukidanjem izmišljenih radnih mjesta. Ne objašnjava kako bi naum ostvario (tehnika toga “odmah” normalnom je mozgu nezamisliva), te što bi s tolikim ljudima s kojima bi se broj nezaposlenih gotovo udvostručio. Istina, ako su djelotvorni kao što je navodno bio on u Trgovačkom sudu, možda je u pravu. Predsjednik toga suda Nino Radić optužio ga je za nerad, jer je imao stotine neriješenih predmeta koje godinama nije dirnuo, a normu je ispunjavao “rješavajući uglavnom tipske i manje složene stečajne predmete”. Poslije odlaska iz sudstva u Europskom će parlamentu imati više novca i vremena za sijanje ideja (o predsjedničkom sustavu itd.) koje mogu biti i dobre, ali to sjeme nikad neće niknuti jer ugiba pod poplavom Kolakušićevih ambicija kojima ih samoljubivo zalijeva.

Utorak 29. listopada

Hrvoje Klasić i potomci komunističkih žrtava

Danima odjekuje izjava predsjednice u Washingtonu kako je “rođena s pogrešne strane željezne zavjese”. Ljevičarstvo se pobunilo. Objektivni povjesničari, poput Ive Lučića, smatraju da Kolindine riječi smetaju samo onima koji su bili u totalitarnoj vlasti bivše države i njihovim današnjim nasljednicima koji pokušavaju opravdati Titov režim. Neki od tih ljevičara hoće biti malo pošteni pa razlikuju vremena prije i poslije raskida sa Staljinom, nakon kojeg smo navodno prestali biti iza željezne zavjese. No demokracije nije bilo ni prije ni poslije, vlast je ostala jednako okrutna, kao i teror prema političkim protivnicima (ili je bio još gori), a upravo je u tom raskidu pokazala svoje zločinačko lice u jednom od najstrašnijih logora koje svijet pamti, na Golom otoku. Nepojmljivo je da jedan sveučilišni profesor, Hrvoje Klasić, tvrdi kako Jugoslavija “već pedesetih godina, a pogotovo šezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih više nije bila iza željezne zavjese.” Kako bi se samo osjećali njegovi studenti koji bi mogli biti potomci žrtava desetaka tisuća smjenjivanih, progonjenih, suđenih, zatvaranih poslije 1971. ili bi mogli biti rodbina političkih emigranata koje je smicala Udba!?

Srijeda 30. listopada

Vastodršci i sindikalisti uglavnom su isti

Jesu li vam, na primjer, Ribić i Sever već dosadili? Većina sindikalnih vođa je vječna, zacijelo i zbog velikih plaća. Plenković reče da s onima koji imaju veću plaću od njega neće “osobno sjesti za stol”. Odakle velika plaća Plenkoviću? Od poreza građana. Odakle velike plaće sindikalnim čelnicima? Od članarine članova. A to je isto. Isti su motivi političara i sindikalista, i tako je svejedno tko je u politici, a tko se bori za prava zaposlenika – slična frazeologija i slični učinci. Ako se sindikati i izbore za plaću veću za koji postotak, malo karikirano rečeno, to je kao kad bi prosjaku kupili još jedan šešir. I uvijek će se vlast i “radnički vođe” sporazumjeti negdje oko vrijednosti toga šešira. Najpoznatiji sindikalni čelnik Vilim Ribić kaže: “Plaća mi je velika, iznad mojih potreba, ali za nju ja nisam odgovoran.” Nismo pročitali da je višak koji je “iznad mojih potreba” dao nekome iz znanosti i obrazovanja tko zarađuje ispod svojih potreba. I zašto sindikalni čelnici u javnim djelatnostima moraju biti profesionalci? Bilo bi ljudski i moralno da rade svoj posao a da se za zaposlenike bore besplatno. Tada bi bili različiti od onih koji su im najveći protivnici – od vlastodržaca.

Četvrtak 31. listopada

Jesu li svi državni inspektori kao glavni?

Glavni državni inspektor Andrija Mikulić u svojoj bivšoj imovinskoj kartici višestruko je umanjio površinu svojih kuća i okućnice, što je sad ispravio, a u novu karticu je unio i jedan podatak koji je također bio prešućen – ženinu ušteđevinu od 368.000 kuna. Tvrdio je kako je mislio da mora prijaviti samo stambenu površinu pa se tako narugao javnosti koja bi trebala biti debilna da u to povjeruje, a najviše se narugao svojoj dužnosti. Ako je čovjek s takvim moralom i takvim “neznanjem” glavni državni inspektor, kakve su inspekcije u Hrvatskoj? Klaićev rječnik kaže da inspektor nadzire “izvršenje propisanih pravila” pa možemo zamisliti kako bi taj nadzor izgledao kad bi svi inspektori kršili pravila poput glavnoga. “Poznajem Andriju Mikulića, počeo je kod mene kao pripravnik i on definitivno nije dorastao toj funkciji. Meni ne bi bio ni šofer”, rekao je nekadašnji, najdugovječniji glavni državni inspektor Branko Jordanić. U tome je nevolja, na svoje sadašnje mjesto Mikulić nije došao kao osobit stručnjak, nego kao pripadnik HDZ-ove elite. Nedostatku sposobnosti dodao je nedostatak odgovornosti. Slika Plenkovićeve Hrvatske. Pa ipak bi se trebalo suzdržati i ne vrijeđati šofere.

Petak 1. studenog

Povijesni europski uspjesi afričke Hrvatske

Kad smo nedavno od Europske unije dobili ulaznicu za schengenski prostor, trijumfiralo se i govorilo kako je to europski uspjeh Hrvatske. Kako se približava 1. siječnja 2020. godine dižemo se u visove, hvastamo se što ćemo biti na čelu tako moćnog saveza kao što je EU, i to, kako upravo reče Plenković, “u prijelomnom trenutku” koji će hrvatskom predsjedanju u Bruxellesu dati povijesnu ulogu i važnost. No što to znači za običnog hrvatskog čovjeka, za njegov sve siromašniji džep, i što to znači u zemlji u kojoj štrajkaju deseci tisuća učitelja i nastavnika a deseci tisuća drugih štrajkom prijeti? U zemlji u kojoj se predsjednik Vlade hvali kako je u njegovu mandatu minimalna plaća porasla na 3000 kuna! Ne znači ništa! Sa 6800 kuna prosječne mjesečne potrošnje kućanstava pri dnu smo ljestvice EU, što će reći da su obitelji s jednim ili dva minimalca nepodnošljivo siromašne. Može li se igdje u EU pročitati ovakav naslov -”Više od 20.000 djece u Hrvatskoj gladuje: jedini topli obrok im je onaj iz pučke kuhinje” (net.hr). Ili ovakav - “Mnogi u Hrvatskoj gladuju kako bi svojoj djeci platili školovanje” (24 sata). Schengen, predsjedanje Euroskom unijom – europski uspjesi afričke Hrvatske.

Komentara 2

ST
stefj
13:53 02.11.2019.

Hm, Hrvatska je u banani zato jer država sve radi isključivo za državne i javne strukture. I to radi jako odlučno, pogledajte niti jedan medij nije niti trepnuo na odustajanje od smanjenja PDV-a, na enormno povećanje izdataka proračuna, na najavu zatvaranja paušalnih obrta i progona iznajmljivača, itd... Ja mislim da su jako odlučni u ovom smjeru prema socijalističkoj državni (ne socijalnoj), da su skroz zastranili lijevo, više u gospodarskom nego ideološkom smislu, te da nemilice uništavaju budućnost...

SN
SNV
12:31 02.11.2019.

Ovaj Milan je zreo da mu se da napokon hrvatsko ime

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije